Četiri članice EU pokreću veliki energetski projekt u Sjevernom moru
Gordan DuhačekPrije 3 dana
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
RUSKA agresija na Ukrajinu dovela je do velikih promjena u ostatku Europe. Između ostaloga, ubrzala je mnoge procese koji bi se u mirnodopsko vrijeme razvijali mnogo laganije.
Jedan primjer tog ubrzanja je i pokretanje zajedničkog energetskog projekta Danske, Njemačke, Belgije i Nizozemske u Sjevernom moru.
Summit lidera Njemačke, Danske, Belgije i Nizozemske
Na summitu u Sjevernom moru u Esbjergu, njemački kancelar Olaf Scholz, nizozemski premijer Mark Rutte i belgijski premijer Alexander De Croo zajedno su potpisali deklaraciju s danskom premijerkom Mette Frederiksen kojom se postavlja ambiciozni cilj četverostrukog povećanja ukupnog kapaciteta vjetroelektrana na moru četiri zemlje do 2030. Također, cilj je povećati ukupni kapacitet vjetra na moru na najmanje 150 GW do 2050. godine. Najavljuju da će „Sjeverno more učiniti zelenom elektranom za Europu“.
Ove četiri zemlje žele poslati jasan signal da će sve zemlje EU, uključujući i Hrvatsku, imati velike koristi od ove inicijative.
Stoga je danas u danskom veleposlanstvu u Zagrebu održano predstavljanje ove inicijative. Na njemu su sudjelovali danski veleposlanik Ole Frijs-Madsen, belgijski veleposlanik Nicolaas Buyck, nizozemski veleposlanik Henrik Voslamp te zamjenik njemačkog veleposlanika Harald Seibel. Bio je tu i hrvatski energetski stručnjak dr. Julije Domac.
Danski veleposlanik: Ruska invazija je ubrzala stvari
„Vijeće EU i Komisija postavili su jasne ciljeve što će se i što se mora učiniti. Između ostalog, EU je pokrenula projekte kao što su EU green deal, Fit for 55 te najnoviji RePowerEU. Cilj je ubrzati procese i smanjiti birokraciju oko zelenih ulaganja. Dakle, to se može postići i brže nego što je sada slučaj. To je neophodno kako bi ova zelena investicija postala stvarnost i doprinijela energetskoj neovisnosti EU“, poručio je danski veleposlanik Frijs-Madsen.
Ruska invazija na Ukrajinu stavila je EU u nepovoljnu geopolitičku situaciju, a potreba za održivim rješenjima i više obnovljive energije hitnija je nego ikad, dodao je. Naglasio je da će ova inicijativa biti realizirana kroz suradnju s privatnim sektorom te da je zelena energija sve konkurentnija fosilnim gorivima.
Belgijski veleposlanik Nicolaas Buyck je izjavio da Belgija crpi energiju vjetra iz oceana više od 10 godina i želi biti dio zelene tranzicije te biti lider u svijetu zelene energije.
„Ne radi se samo o energetskoj tranziciji nego i o industriji. Energetska kriza je pokazala da je obnovljiva energija potrebna, a dugoročno će osigurati uštede“, naglasio je.
„Klimatska kriza je egzistencijalna kriza“
Nizozemski veleposlanik Voslamp je podsjetio da oko 60 posto Nizozemaca živi ispod razine mora te istaknuo da su klimatske promjene za njegovu državu egzistencijalno pitanje.
„Element inovacije je važan, uključujući razmjenu znanja između zemalja sudionica kako bi se multiplicirali procesi, budući da težimo istom cilju, zelenoj tranziciji. Klimatska kriza je egzistencijalna kriza, a zeleni vodik je sada najbolja riječ u Nizozemskoj. Pozitivno je što se infrastruktura za prirodni plin u Nizozemskoj može koristiti i za vodik“, rekao je.
U svakom slučaju, riječ je o ambicioznom planu koji, ako bude realiziran, može bitno promijeniti energetsku budućnost cijele Europe.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?