EU želi zaštititi domaću industriju od jeftinog kineskog uvoza

Dužnosnici Glavne uprave za trgovinu Europske komisije dobili su zadatak osmisliti „odlučniju i učinkovitiju politiku trgovinske zaštite“ kako bi se riješili problemi u odnosima s Pekingom, navodi se u internom dokumentu u koji je Politico imao uvid. Među opcijama koje se razmatraju jest i utvrđivanje dodatnih sektora u kojima bi se mogle provesti „zaštitne istrage“.

Orijentacijska rasprava

U takvim istragama EU bi procijenio kako uvoz šteti lokalnoj industriji te mogu li se uvesti carinske kvote. Bruxelles je u prošlosti već uveo zaštitne mjere za čelik i ferolegure, a buduće istrage mogle bi obuhvatiti i druge industrije.

Osim toga, ubrzao bi se rad na takozvanom instrumentu za suzbijanje prekomjernih kapaciteta. Cilj tog mehanizma bio bi rješavanje problema tvrtki koje uz državne subvencije proizvode goleme količine robe u strateškim sektorima, zbog čega se druge industrije praktički ne mogu natjecati.

O takvom se mehanizmu raspravlja već neko vrijeme, no smatra se rizičnim jer bi se vjerojatno kosio s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, koja članicama općenito zabranjuju diskriminaciju pojedinih zemalja.

Prema dvojici dužnosnika EU-a koji rade na prijedlozima, a koji su željeli ostati anonimni, o planovima će prvo raspravljati i dorađivati ih povjerenici na „orijentacijskoj raspravi“ 29. svibnja.

Čelnici EU-a potom će na summitu skupine G7 u Francuskoj, koji počinje 15. lipnja, raspravljati o kineskim ograničenjima izvoza ključnih sirovina – neophodnih za sve, od vjetroturbina do baterija za automobile – čime će dati političke smjernice izvršnoj vlasti EU-a.

Promjena političke klime

Nakon toga, Komisija će zatražiti mišljenje šefova vlada država članica na sastanku Europskog vijeća 18. lipnja u Bruxellesu. U nacrtu dnevnog reda za taj summit, do kojeg je došao Politico, to je pitanje uvršteno u raspravu o „unaprjeđenju konkurentnosti i strateške autonomije EU-a u izazovnom geoekonomskom kontekstu“ te rješavanju „globalnih makroekonomskih neravnoteža“.

S obzirom na to da se europska industrija suočava sa snažnim geoekonomskim izazovima, „sada bi mogla postojati politička volja u nekim državama članicama koje su se ranije suzdržavale“, rekao je jedan od dužnosnika o nastojanju da se postroži trgovinski stav EU-a prema Pekingu.

Iako je Komisija dugo tražila nove ovlasti za rješavanje ovog problema, neke su se članice aktivno protivile, strahujući od narušavanja odnosa s Kinom. Ključno će biti osigurati potporu Njemačke, koja je povijesno izbjegavala zaoštravanje trgovinskih sukoba s Kinom.

Kineska ulaganja

Berlin trenutno proživljava industrijski pad dok Peking jača svoj utjecaj u sektorima čiste tehnologije, automobilskoj industriji i proizvodnji, a posebno je izložen bilo kakvim novim ograničenjima prodaje rijetkih zemnih metala.

Bilateralni trgovinski deficit EU-a s Kinom porastao je na 359,3 milijarde eura u 2025. godini, što je gotovo za petinu više nego prethodne godine. Europski industrijski sektori, od kemijske do automobilske industrije, gube radna mjesta i smanjuju proizvodnju, pogođeni prekomjernim uvozom jeftinije kineske robe.

Odlazak mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je privlačio kineska ulaganja, također otvara novu priliku dužnosnicima da dobiju odobrenje za svoje planove. S druge strane, španjolski premijer Pedro Sánchez, koji je u travnju četvrti put u isto toliko godina posjetio Kinu, pozicionira se kao vodeći zagovornik prijateljskijih odnosa s Pekingom.

Stroža pravila

Strah od deindustrijalizacije zavladao je Bruxellesom, koji je odgovorio nizom inicijativa usmjerenih na smanjenje ovisnosti Unije o najvećem svjetskom izvozniku. Ranije ovog mjeseca Bruxelles je najavio ograničenje korištenja sredstava EU-a za solarne pretvarače proizvedene u Kini, ključnu tehnologiju za obnovljive izvore energije.

Predloženi Zakon o industrijskom akceleratoru Komisije predviđa stroža nova pravila za provjeru kineskih ulaganja, dok revizija Zakona o kibernetičkoj sigurnosti ima za cilj potaknuti europske prijestolnice da smanje upotrebu opreme kineskih tehnoloških divova poput Huaweija.

Peking je kao odgovor zaprijetio odmazdom. Međutim, ako želi značajno smanjiti rastući trgovinski deficit, Komisiji bi bile potrebne nove trgovinske ovlasti kako bi zaustavila priljev kineske robe na jedinstveno tržište.