Europa je na povijesnoj prekretnici

„Naša doktrina, naše institucije i način donošenja odluka nisu držali korak s novom stvarnošću. Naši sustavi stvoreni su za drukčiji svijet“, upozorila je nedavno predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru pred Europskim parlamentom.

Slično je upozorila i u svibnju prošle godine kada je, povlačeći paralelu s 1945. godinom, poručila da se Europa, 80 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, ponovno nalazi u odlučujućem trenutku svoje povijesti.

Poskupljenje dizela kao novi problem

Ta se prekretnica očituje u nizu međusobno povezanih kriza. Rat na Bliskom istoku izazvao je novi rast cijena energenata, posebno dizela, što dodatno opterećuje europska gospodarstva i životni standard građana. Prema najnovijim dostupnim podacima, u 16 od 27 članica EU litra dizela stoji najmanje dva eura, dok je u najskupljim zemljama cijena došla do oko 2,50 eura.

Takav rast cijena povećava troškove prijevoza, proizvodnje i poljoprivrede te stvara dodatni pritisak na cijene robe i usluga. Istodobno, nezadovoljstvo životnim standardom i gospodarskom politikom otvara prostor populističkim strankama koje rastuće troškove života koriste za kritiku europske energetske i vanjske politike.

Krajnja desnica jača diljem kontinenta

Krajnja desnica već dulje vrijeme jača u Europi. U Francuskoj je među vodećim političkim snagama krajnje desno Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, dok u Austriji snažnu podršku ima Slobodarska stranka. U Italiji se, uz vladajuću desnicu Giorgije Meloni, pojavila i nova krajnje desna stranka Futuro Nazionale, koja je prema rujanskim anketama postala četvrta politička snaga u zemlji.

Posebno je izražen uspon krajnje desnog AfD-a u Njemačkoj, koji je u rujnu ostvario dvije izborne pobjede. Nakon što je osvojio 43,8 posto glasova u Saskoj-Anhaltu, AfD je pobijedio i na izborima u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. Istodobno je radikalno lijeva stranka Die Linke osvojila najviše glasova u Berlinu.

AfD pritom zagovara obnovu odnosa s Moskvom, ukidanje sankcija Rusiji i prekid vojne pomoći Ukrajini. Radikalno lijeva Die Linke također se protivi isporukama oružja Ukrajini i povećanju vojnih izdataka, ali za razliku od AfD-a osuđuje rusku agresiju i podržava ciljane sankcije protiv Rusije.

Rusija ostaje najveći sigurnosni izazov

Takvi stavovi otvaraju šire pitanje europskog odnosa prema Rusiji, koja i četiri godine nakon početka invazije na Ukrajinu ostaje jedan od najvećih sigurnosnih izazova za kontinent.

„Europa se suočava sa sve učestalijim sabotažama i povredama zračnog prostora. Moskva pokušava zastrašiti Europu kako bi odustala od potpore Ukrajini“, rekla je visoka predstavnica EU  za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

Europa se ubrzano naoružava

U takvim okolnostima Europa je pokrenula i veliko naoružavanje. Prema Europskoj komisiji, obrambeni izdaci članica EU-a od 2020. porasli su za gotovo 80 posto, a plan ReArm Europe predviđa mobilizaciju do 800 milijardi eura za jačanje europske obrane.

Članice NATO-a prošle su se godine obvezale da će do 2035. izdvajati pet posto BDP-a za obranu i povezane sigurnosne potrebe.

Trump dovodi u pitanje američku prisutnost u Europi

Dodatnu sigurnosnu neizvjesnost u Europi stvara američki predsjednik Donald Trump, koji dovodi u pitanje američku vojnu prisutnost na kontinentu. Pentagon razmatra plan o povlačenju zrakoplova, ratnih brodova, oružja i desetaka tisuća američkih vojnika iz Europe, objavio je nedavno NBC.

Neizvjesnost dodatno produbljuju Trumpovi odnosi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim čelnikom Xi Jinpingom. Njegov pristup Moskvi i Pekingu, uz mogućnost smanjenja američke vojne prisutnosti u Europi, otvara dodatna pitanja o budućnosti transatlantskih odnosa.

„Kina proždire Europu“

Kina je u kontekstu Europe posebna priča. Za razliku od Rusije, Kina je jedan od najvećih europskih trgovinskih partnera i sve snažniji gospodarski konkurent. Na opasnost od drugog kineskog gospodarskog šoka i deindustrijalizacije Europe upozorila je i predsjednica von der Leyen, istaknuvši da trgovinski deficit EU-a s Kinom doseže milijardu eura dnevno.

Francuski Le Monde u opsežnom je feljtonu „Kako Kina proždire Europu“ upozorio da su europske kompanije desetljećima računale na kinesko tržište kao izvor rasta, podcijenivši brzinu kojom će Kina od „tvornice svijeta“ postati njihov izravni konkurent.

Kovačević: Centrističke stranke izgubile kontakt sa stvarnošću

Božo Kovačević, vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, također smatra da se Europa nalazi na povijesnoj prekretnici.

„Ta prekretnica nije sasvim neočekivana. Jasno je da tradicionalne centrističke stranke u Europi, s jedne strane socijaldemokrati, a s druge demokršćani kao i liberali, sve više gube kontakt sa stvarnošću. Njihove političke elite kao da su okrenute same sebi i ne slušaju interese i strahove birača.

Sve izraženija slabost centrističkih stranaka može se pratiti još od financijske krize 2007. i 2008. godine, kada su se socijaldemokrati solidarizirali sa zahtjevima krupnog kapitala. A tradicionalna centristička desnica i liberali zanemarivali su zabrinutost sve većeg dijela stanovništva zbog migracija.

Time su prepustile inicijativu desnom populizmu. Rezultati nedavnih izbora u Njemačkoj jasno pokazuju posljedice takvog razvoja događaja“, govori i dodaje da AfD i Die Linke ne bi olako nazvao nužno proruskim strankama, nego opcijama koje uspješno koriste protivljenje dijela birača mogućnosti da Njemačka uđe u rat.

„Greška europskih politika“

Kaže da je razumljivo da Europa razmišlja o strateškoj autonomiji, ali nije razumljivo zašto dosad nije učinila više na tom planu.

„Europski političari shvatili su da se moraju osamostaliti u odnosu na Ameriku, ali smatram da su pogriješili kada su dopustili da Washington u potpunosti diktira europsku politiku prema Rusiji sve do ruske agresije na Ukrajinu.

Trumpova Amerika potom je gotovo svu odgovornost za Ukrajinu prepustila Europi. Današnja Europa zapravo je preuzela politiku predtrumpovske Amerike. Godinu dana Trumpova drugog mandata potrošila je pokušavajući ga uvjeriti da nastavi Bidenovu politiku, umjesto da oblikuje vlastitu“, objasnio je.

„Europi u političkom pogledu veća prijetnja dolazi iz Amerike“

Pitamo ga kome najviše paše Europa koja je na prekretnici.

„U vojnom pogledu Europi nedvojbeno prijeti opasnost od Rusije, ali problem je i u tome što se nalazi u svojevrsnom neobjavljenom ratu s Moskvom i odbija tražiti diplomatska rješenja. Što dulje izostaju diplomatski kontakti, a obje se strane istodobno naoružavaju, to je veća opasnost od izbijanja rata.

SAD-u ne odgovara potpuno ujedinjena i samostalna Europa. Europa koja samostalno donosi odluke ne bi bila toliko ovisna o američkim sigurnosnim jamstvima i energentima. Washingtonu bi više odgovarala Europa sastavljena od manjih država s kojima može pojedinačno pregovarati i kroz bilateralne odnose nametati svoje interese.

Smatram da Europi danas u političkom pogledu veća prijetnja dolazi iz Amerike. Ona Rusiju definira kao neprijatelja, dok o Americi i dalje gaji iluziju da joj je bezuvjetni prijatelj“, objasnio je.

Odnos prema Kini treba biti ravnopravan

„Što se tiče Kine, Europa se često ponaša kao da je u tom odnosu dominantna strana, iako je zapravo u većoj mjeri ovisna o Kini nego Kina o Europi. To se moglo vidjeti i iz nedavnog govora von der Leyen, u kojem se Europa postavlja kao strana koja određuje pravila.

Umjesto takvog pristupa, trebalo bi polaziti od pretpostavke da su obje strane ravnopravne i da zajednički trebaju definirati pravila budućih odnosa. EU neprestano se poziva na međunarodni poredak utemeljen na pravilima, ali pritom polazi od pretpostavke da ta pravila trebaju određivati zapadne zemlje. Takav pristup nije održiv“, smatra Kovačević.