Ozbiljno upozorenje iz EU-a: Nestašica vode mogla bi produbiti globalne sukobe

EGSO, čija je potpredsjednica hrvatska sindikalistica Marija Hanževački, naveo je da je to nužno „zbog sve nepredvidljivije promjene hidrološkog ciklusa, uzrokovanog ubrzavanjem klimatskih promjena, neodrživim korištenjem vode i prenamjenom zemljišta“.
U mišljenju objavljenom u Bruxellesu istaknuo je da poremećaji hidrološkog ciklusa ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom i vodom, gospodarsku stabilnost i međunarodnu sigurnost, dok nestašica vode sve više potiče migracije i sukobe.
„Suše, poplave i narušeni ekosustavi ugrožavaju opskrbu hranom, pristup sigurnoj vodi za piće, radna mjesta i domove“, priopćio je EGSO. „Voda prelazi državne granice rijekama, tlom i atmosferom, što znači da nijedna zemlja ne može sama osigurati svoju vodnu budućnost“, dodao je.
Pozvao je stoga Europsku komisiju, izvršno tijelo EU-a, i države članice na prekograničnu suradnju i zajedničko upravljanje vodnim resursima.
Prema dokumentu, oko četiri milijarde ljudi svake se godine suočava s ozbiljnom nestašicom vode tijekom najmanje jednog mjeseca. Posljedice su posebno izražene u Africi, južnoj Aziji i Latinskoj Americi, gdje su dugotrajne suše i gubitak sredstava za život dodatno povećali ranjivost lokalnih zajednica.
Ugroženost „zelene vode“
EGSO upozorava i na ugroženost takozvane zelene vode, odnosno oborinske vode pohranjene u tlu koja se isparavanjem i transpiracijom biljaka vraća u atmosferu. Ona čini oko 60 posto slatke vode na kopnu, a približno 80 posto svjetskog poljoprivrednog zemljišta ovisi o njoj. Poremećaji u njezinu kruženju već pridonose smanjenju prinosa i ugrožavaju prehrambenu sigurnost.
Odbor poziva EU da na Konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama, koja će se održati od 8. do 10. prosinca u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, podrži pokretanje globalne inicijative za obnovu hidrološkog ciklusa te da vodu snažnije uključi u klimatsku, poljoprivrednu, energetsku i vanjsku politiku.
„EU mora iskoristiti svoju diplomatsku snagu“, rekla je Milena Angelova, izvjestiteljica EGSO-a za to pitanje.
Predlaže i financiranje obnove vodnih sustava iz budućeg proračuna EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Poseban naglasak stavlja na obnovu močvara, šuma i drugih ekosustava koji zadržavaju vodu, učinkovitije praćenje vodnih resursa te razvoj sustava ranog upozoravanja. EU bi pritom trebao iskoristiti digitalizaciju i umjetnu inteligenciju, uzimajući u obzir i rastuće potrebe podatkovnih centara za vodom, smatra EGSO.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.