Ovaj metal promijenit će budućnost. Potražnja jako raste

ELEKTRIČNI automobil više klase može sadržavati oko 78 kg bakra, u usporedbi s oko 22 kg u ekvivalentnom modelu vozila koje pokreće benzin, prema podacima globalne baze podataka i analitike vezane za energetsku tranziciju Wood Mackenzie. U kontekstu ponude i potražnje, rudarske kompanije su u zaostatku. Postoji rastući konsenzus da će potražnja potaknuta energetskom tranzicijom nadmašiti ponudu.

Bakar je u međuvremenu postao okosnica dekarbonizacije. Postojeće kompanije teško da će održati sadašnji nivo proizvodnje imajući u vidu prognoze za narednih 10 godina. Globalno, postojeći rudnici i projekti u izgradnji zadovoljit će samo 80% potreba za bakrom do 2030. godine. Analitičari predviđaju da je crveni metal na početku novog „bull marketa“, posebnog stanja financijskog tržišta gdje dolazi do porasta ili očekivanog porasta cijena. Tržište bika se najčešće odnosi na trgovanje na burzi, ali može se odnositi i na sva druga trgovanja poput obveznica, valuta i nekretnina.

Posljednjih godina cijene su skočile. Da bi održala korak s potražnjom, industrija se suočava s brojnim preprekama, uključujući nedostatak rudara, regulatorne probleme, odbijanje lokalnih zainteresiranih strana, piše Forbes.

Borbe protiv rudnika

Postoje područja u kojima možete rudariti i područja u kojima to ne možete, nevezano za materijal koji se iskopava. Država često zažmiri zbog lukrativnih ciljeva, ali ne i oni koji pored tih rudnika moraju živjeti.

To najbolje znaju ljudi u Srbiji koji su se tijekom prosvjeda protiv projekta „Jadar“ kompanije Rio Tinto, potencijalnog rudnika litija koji ta kompanija (i dalje) namjerava izgraditi na ovom području, gotovo unisono ujedinili 2021. godine, nakon čega je projekt stopiran, povučene su i izmjene Zakona o eksproprijaciji, a također je izmijenjen Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi.

Skupina Indijanaca u Arizoni usprotivila se izgradnji jednog od najvećih rudnika bakra u Sjedinjenim Državama (koji bi osigurao gotovo 25% američke potražnje za bakrom). Pred vijećem Saveznog žalbenog suda oni su naveli da će projekt spriječiti Apače da iskazuju svoju vjeru uništavanjem zemlje koju smatraju svetom. Planovi savezne vlade za razmjenu zemljišta omogućili bi kompaniji Resolution Copper u suvlasništvu sa BHP-om da izgrade rudnik u istočnoj Arizoni. Dok Resolution Copper osporava točnu svotu, studija o vodi koju je napravilo pleme San Carlos kaže da će rudniku biti potrebne milijarde litara vode tijekom svog životnog vijeka.

Početkom ožujka ove godine grupa Apača pretrpjela je značajan udarac kad je podijeljeno vijeće Saveznog suda glasalo 6-5 i tako podržalo poricanje preliminarne mjere za zaustavljanje prijenosa zemljišta za projekt od strane nižeg suda, što ne znači da je u Americi danas lako izgraditi novi rudnik. Ljudi ne žele cjevovode ili dalekovode ili veliki otvoreni rudnik u svom dvorištu, a danas postoji daleko više kontrole u područjima poput okoliša, socijalnih pitanja i upravljanja.

Sjeverna i Latinska Amerika u potrazi za bakrom

Rudarstvo je kapitalan i intenzivan biznis, težak i opasan. Za izgradnju rudnika u Arizoni potrebno je čak 10 do 15 godina. Kompanija Rio Sava Exploration, dio korporacije Rio Tinto, najavila je 2021. godine da bi izgradnja podzemnog rudnika za eksploataciju jadarita, iz koga se dobiva litij za proizvodnju baterija za električne automobile, trajala oko četiri godine.

U blizini Salt Lake Cityja, Rio Tinto proizvodi oko 200.000 metričkih tona bakra. Bakar je neophodan za suvremeni život, isporučuje električnu energiju našim domovima i napaja elektronske uređaje. Zbog svoje snage, efikasnosti i pouzdanosti, bakar je također najekonomičniji vodič, što ga čini idealnim za sisteme ožičenja.

Također je i nositelj globalne ekonomije. Direktno i indirektno, industrija bakra podržava više od 395.000 radnih mjesta u SAD-u i više od 160 milijardi dolara ekonomske proizvodnje.

Zagovornici upotrebe aluminija reći će da se postojeći bakreni vodiči zamjenjuju širom svijeta, a kompanije teže korištenju aluminijskih žica pri građenju dalekovoda, posebno u sektoru niskonaponskih vodova. No ne treba smetnuti s uma da aluminij slabije provodi u usporedbi s bakrom, koji je relativno teži. Gustoća aluminija je samo jedna trećina gustoće bakra. Dakle, mala težina je glavni razlog za korištenje aluminija umjesto bakra u nadzemnim priključcima, što i dalje ne ugrožava dominaciju bakra.

Čile, pa svi ostali

Globalna potražnja posljednjih godina može se u velikoj mjeri pripisati ekonomskom rastu i urbanizaciji u Kini, koja je činila 54% svjetske potrošnje 2021. Najveći svjetski uvoznici ove robne grupe 2022. godine bili su Kina s 58% svjetskog uvoza (56 milijardi dolara) i Japan – 14.2% (13.7 milijardi dolara). Sjedinjene Države su iste godine uvezle 6.16 milijardi dolara rafiniranog bakra, a te godine rafinirani bakar bio je 102. proizvod po uvozu u Sjedinjenim Državama.

Bakar je također ključan za energetsku tranziciju, čije su perjanice električna vozila i solarni paneli. Električna vozila, na primjer, koriste oko tri do četiri puta veću količinu bakra u odnosu na tipično vozilo s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem. Pored toga što se koristi u ovim vozilima, baterijama i kabelima za napajanje, zbog svoje visoke provodljivosti, bakar je i prvi izbor za žice za brzo prenošenje podataka, koje se koriste za kamere i senzore.

Nismo se ni dotakli infrastrukture koja nosi svu snagu – dalekovode, ožičenja, kompletnu logistiku jedne mreže. Za sve navedeno neophodan je bakar, puno bakra. Postoje naznake da će tranzicija k umjetnoj inteligenciji i centrima podataka povećati potražnju za bakrom. Bakar se također 100% može reciklirati, pri čemu se većina od 550 milijuna metričkih tona proizvedenih od 1900. godine koristi i danas. Reciklaža čini oko 17% svjetske ponude rafiniranog bakra.

Sjeverna, Južna i Srednja Amerika dominiraju proizvodnjom bakra budući da su ove regije zajedno domaćini 15 od 20 najvećih rudnika bakra, u kojima se nalazi 75% tih rudnika na svijetu. Čile drži prvo mjesto među zemljama proizvođačima s 22% ukupne proizvodnje bakra (u toj zemlji se nalaze i dva najveća rudnika na svijetu), a slijede Peru (10%), Demokratska Republika Kongo i Kina (8%), SAD, Rusija, Indonezija, Australija. Kina troši 54% rafiniranog bakra u svijetu, dok SAD ima šeste svjetske rezerve bakra prema podacima Svjetskog gospodarskog foruma.

Ali potražnja možda već sada počinje nadmašivati ponudu. Količina bakra potrebna u 28 godina, između 2022. i 2050., premašit će količinu potrošenu između 1900. i 2021. godine. Bakra ima u izobilju na globalnom nivou, ali se samo djelić njegovog kopanja isplati zbog današnjih cijena i tehnologije. Ekonomski resursi bakra visoke kvalitete nisu u izobilju. Rudarske kompanije ih prvo moraju pronaći, nakon čega se najčešće suočavaju s  geografskim izazovima. Visoke planine u Čileu ili pustinja Gobi u Mongoliji nisu gostoljubiva mjesta. Tamo nema vode, infrastrukture, niti ljudi, a potrebni su radnici. Otprilike 2.1 milijarda metričkih tona rezervi bakra u svijetu je identificirana, a procjenjuje se da je oko 3.5 milijardi metričkih tona neotkriveno.

„Tehnologije kritične za energetsku tranziciju, kao što su električna vozila, baterije, solarni paneli i turbine na vjetar, zahtijevaju mnogo više bakra od konvencionalnih, zasnovanih na fosilnim gorivima. Na primjer, upotreba bakra u električnim vozilima je do četiri puta veća nego u konvencionalnim automobilima. Prema analitici Copper Alliance, sistemi obnovljivih izvora energije mogu zahtijevati do 12 puta više bakra u usporedbi s tradicionalnim energetskim sistemima.“

Strah od investiranja

Kapitalna potrošnja međunarodnih rudarskih kompanija na nove projekte u opadanju je posljednjih godina. Investitori danas zaziru od visokih cijena studija izvodljivosti, dozvola, planiranja, što ranije nije bio slučaj, pa se nerijetko povlače proračuni za istraživanje i proizvodnju.

Oni koji ulažu, žele rudnik u zemlji u kojoj postoji vladavina prava, osiguranje da im uloženo neće biti oduzeto. Inflacija i povećani troškovi povezani s izgradnjom novih rudnika također nisu pomogli da se ovaj trend zaustavi. Jednostavno, treba uložiti milijarde dolara koje će se početi vraćati tek za 10-15 godina, u geopolitičkom pejzažu koji može biti potpuna nepoznanica.

Rio Tinto, jedna od najvećih svjetskih rudarskih kompanija s prihodima od bakra u 2023. godini od 6.6 milijardi dolara, povećao je proizvodnju svog ogromnog mongolskog rudnika bakra. A startup koji podržavaju Jeff Bezos i Bill Gates pronašao je veliko ležište bakra u Zambiji. Istovremeno, akcije u ovom segmentu ekonomije nastavljaju rasti. I druge kompanije za proizvodnju bakra doživljavaju ekspanziju, Codelco, Glencore, Freeport-McMoRan, BHP i Southern Copper.

U Americi se rudnici proširuju, spomenuti u blizini Salt Lake Cityja i rudnik Bingham Canyon, kojim upravlja Rio Tinto, a koji je jedna od najvećih iskopina koje je napravio čovjek. Da bi povećao proizvodnju, Rio Tinto je proširio eksploataciju otvorenog kopa i započeo projekt podzemne eksploatacije, gdje je obično ruda više kvalitete od površinskog kopa. Pored svoje veličine, operacija je jedinstvena po topionici i rafineriji, gdje se ruda prerađuje u skoro čist bakar.

Uz sve rečeno, očekuje se da će potražnja za osnovnim metalom rasti, a bakar će ostati ključni igrač u ekosistemu energetske tranzicije. Ostaje pitanje kako će se uklapati ono što danas djeluje gotovo nespojivo – pitanja životne sredine, pristanak lokalnih zajednica, energetska tranzicija, dekarbonizacija, unaprjeđenje infrastrukture, ali i sveopće očuvanje Zemlje, na kojoj živimo.