Europa se počela brutalno naoružavati. Drastično rastu dionice trgovaca oružjem
NAGLO su skočile cijene dionica europskih kompanija za proizvodnju oružja. Analitičari smatraju da je razlog to što se očekuje znatno veća potrošnja nakon što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pokrenuli inicijative za sklapanje mirovnog sporazuma za Ukrajinu.
Nagli skok dionica
Kako je javio Guardian, britanski BAE Systems porastao je u ponedjeljak za 15%, njemački Rheinmetall je porastao za 14%, francuski Thales za 16%, a talijanski Leonardo također za 16%. BAE, najveći britanski proizvođač oružja, izvijestio je o rekordnim narudžbama prošlog mjeseca jer je njegov godišnji profit u 2024. prvi put premašio 3 milijarde funti. Njegove su se dionice više nego udvostručile od početka rata.
Značajno su narasle i dionice zrakoplovnih kompanija. Dionice Airbusa, proizvođača putničkih zrakoplova, porasle su za 5%, a Safrana za 3%. Dionice Rolls-Roycea, britanskog proizvođača mlaznih motora, narasle su za 4 posto, dosegnuvši rekordnu vrijednost.
SAD okreće leđa Europi
Naravno da je uzrok ovog skoka dionica europskih proizvođača oružja povezan s povlačenjem američke potpore Kijevu. Sjedinjene Države obustavile su vojnu pomoć Ukrajini nekoliko dana nakon što se američki predsjednik Donald Trump sukobio s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnom uredu Bijele kuće.
Bloomberg je izvijestio da je isporuka cjelokupne američke vojne opreme koja trenutačno nije u Ukrajini zaustavljena, uključujući oružje u tranzitu u zrakoplovima i brodovima ili ono koje čeka u tranzitnim područjima u Poljskoj.
>> Trump pauzira vojnu pomoć Ukrajini
No, bez obzira na trenutačni odnos Trumpa prema Ukrajini, jasno je da SAD nakon 80 godina prvi put okreće leđa Europi. Podsjetimo na riječi američkog ministra obrane Petea Hegsetha, koji je kazao da europske zemlje moraju ulagati u obranu jer „ne mogu pretpostavljati da će američka prisutnost trajati zauvijek“.
Gari Kasparov, slavni ruski šahist i prodemokratski aktivist, žestoki protivnik Vladimira Putina, stvari je sumirao rekavši da je NATO gotov.
„Nema više izgovora. NATO je gotov. Europska utrka za ujedinjenjem i naoružavanjem sebe i Ukrajine uistinu je započela“, poručio je.
Sve navedeno stvara pritisak na Europu da se reorganizira i poveća svoju vojnu potrošnju kako bi se zajamčile sigurnost i stabilnost na kontinentu. Ovaj proces može dugoročno transformirati europski obrambeni sektor i smanjiti ovisnost o SAD-u te u tom kontekstu treba promatrati i ovaj veliki porast dionica europskih trgovaca oružjem.
Europa će uložiti ogromne količine novca u obranu
Europska unija je danas najavila plan ReArm Europe, vrijedan 800 milijardi eura, za povećanje potrošnje za obranu tijekom godina i pružanje hitne potpore Ukrajini.
„Živimo u dobu ponovnog naoružavanja. Europa je spremna znatno povećati svoju potrošnju u području obrane kako bi odgovorila na nužnost hitnog djelovanja i potpore Ukrajini u kratkom roku, ali i na potrebu da dugoročno preuzme mnogo veću odgovornost za vlastitu, europsku sigurnost“, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Ekonomski analitičar Holger Schmieding iz investicijske banke Berenberg naglasio je da će Europa, a posebno Njemačka, morati značajno povećati svoju vojnu potrošnju, kako za vlastite potrebe tako i za pomoć Ukrajini.
I europski čelnici govore o povećanju sredstava za obranu. Britanski premijer Keir Starmer je najavio da će Velika Britanija povećati vojnu potrošnju na 2.5% BDP-a do 2027., što je tri godine ranije od planiranog.
Macron je pozvao Europljane da povećaju godišnju potrošnju za obranu na više od 3% BDP-a kako bi se suprotstavili prijetnji iz Rusije. Vjerojatni novi njemački kancelar Friedrich Merz također je u pregovorima o većim izdvajanjima za obranu.
Analitičar Ogorec za Index: Rat je i biznis
Vojni analitičar Marinko Ogorec za Index govori da ako dionice skaču, to znači da ljudi očito smatraju da vojna industrija postaje profitabilna.
„Rat je i biznis. Očito smo u trenutku u kojem je sve jasnije da će Europa morati više izdvajati za potrebe svoje obrane, svojih oružanih snaga. Dakle, mora razviti vojnu industriju i proizvodnju oružja. To donosi cijeli niz promjena na socijalnom i društvenom planu. Povećana izdvajanja će sigurno značiti da se na nekim poljima moraju novčana sredstva uskratiti“, rekao je.
„Europa se mora naoružavati nakon što je zapustila vojne potencijale“
Govori da će vodeće europske zemlje morati uložiti puno novca u obranu.
„Radi se o velikim iznosima koje treba izdvojiti da bi se uopće počelo proizvoditi. Problematično je i samo povećanje kapaciteta. Ako proizvodite 1000 granata unutar npr. mjesec dana, a sad morate proizvoditi 10.000 granata, jasno je da to iziskuje ogromne prilagodbe, novu radnu snagu, nabavu sirovina…
Ali, sviđalo se nama to ili ne, Europa mora ići u tom smjeru. Ne samo Europa nego i druge zemlje članice NATO-a. Uostalom, odnosi se to i na Hrvatsku, čeka i nas situacija u kojoj ćemo morati zakidati npr. školstvo da bismo više uložili u vojni segment“, kaže.
„Europa je zapustila svoje vojne potencijale oslanjajući se na pomoć Sjedinjenih Država. Dolaskom Trumpa na vlast u SAD-u, sad se mora ići drugačijim putem. Nakon raspada blokovske podjele svijeta vjerovalo se da do rata više neće doći. Ukrajina je brutalno pokazala da to nije točno“, objasnio je.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
