EU konačno postigla dogovor o Ukrajini. Tri članice odbile sudjelovati

Nakon što su pregovori zapeli zbog zahtjeva Belgije za neograničenim jamstvima prije korištenja zamrznute ruske imovine, lideri EU-a okrenuli su se izdavanju zajedničkog duga. Time će se osigurati financijska stabilnost Kijeva tijekom sljedeće i 2027. godine, a teret će pasti na zajednički proračun Unije.

Belgijski zahtjevi srušili dogovor

Uoči summita u Bruxellesu u četvrtak, čelnici su inzistirali na tome da nema plana B te su udvostručili napore za izdavanje reparacijskog zajma koji bi bio pokriven zamrznutom imovinom Ruske središnje banke. Njemački kancelar Friedrich Merz predvodio je te napore, no bezuspješno, jer su belgijski zahtjevi za neograničenim jamstvima učinili plan neodrživim za ostale članice.

Neuspjeh predstavlja udarac za Merza i predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen, koji su ovaj plan predstavljali kao najbolju opciju. Rasprava se u četvrtak vrtjela oko ublažavanja zabrinutosti belgijske vlade. Premijer Bart De Wever tjednima je zauzimao čvrst stav, tvrdeći da neće prihvatiti loš dogovor koji bi njegovu zemlju izložio ruskoj odmazdi. Njegov zahtjev za „neograničenim jamstvima“ za zaštitu Belgije i financijske institucije Euroclear pokazao se neprihvatljivim za druge. Jedan je diplomat za Euronews izjavio da mnoge zemlje nisu htjele ponuditi takva jamstva, rekavši: „Čelnici zapravo nisu znali što bi na kraju jamčili“.

Mađarska, Češka i Slovačka izvan sheme

Još prije summita, Mađarska je jasno dala do znanja da se neće složiti s reparacijskim zajmom. Premijer Viktor Orbán odbija financijski podupirati Ukrajinu i često kritizira europske kolege zbog načina na koji upravljaju ratom. No, kada je postalo jasno da se Belgija i ostale članice ne mogu dogovoriti, Orbán je, zajedno sa slovačkim premijerom Robertom Ficom i češkim premijerom Andrejem Babišem, sastavio plan za izlazak iz zastoja.

U zaključcima summita, čelnici su se složili da će Mađarska, Slovačka i Češka biti izuzete od bilo kakve odgovornosti povezane sa zajmom putem mehanizma „pojačane suradnje“. „Bilo kakva mobilizacija resursa proračuna Europske unije kao jamstvo za ovaj zajam neće imati utjecaja na financijske obveze Češke Republike, Mađarske i Slovačke“, stoji u tekstu koji je odobrilo svih 27 zemalja.

Orbán je nakon toga izjavio novinarima: „Izgleda kao zajam, ali Ukrajinci ga nikada neće moći vratiti“.

„U osnovi je to gubitak novca. A oni koji stoje iza tog zajma preuzet će odgovornost i financijske posljedice toga“, dodao je.

Reakcije nakon teških pregovora

Nakon summita koji je završio u ranim jutarnjim satima, von der Leyen je, u pratnji danske premijerke Mette Frederiksen, izjavila da je primarni cilj ipak postignut: osigurano je financiranje Ukrajine. „Konačni zaključak, nakon današnjeg dana, jest da je naša podrška Ukrajini zajamčena“, rekla je Frederiksen.

Ipak, načelo da Rusija mora platiti za štetu nanesenu Ukrajini nije se ostvarilo. Europske države članice zadužit će se na financijskim tržištima i plaćati kamate. Iako će zajam Ukrajini biti beskamatni, a Kijev bi ga trebao otplaćivati novcem od ruskih reparacija, nije sigurno hoće li Rusija ikada platiti odštetu, što znači da bi se zajam lako mogao pretvoriti u bespovratna sredstva.

Belgijski premijer De Wever rekao je da je riječ „neograničena“ jamstva učinila njegove kolege „nervoznima“ te da je ishod potvrdio stav njegove zemlje. „Danas smo dokazali da se glas malih i srednjih država članica također računa. Odluke u Europi nisu jednostavno vođene najvećim prijestolnicama ili institucijama. One su kolektivne“, izjavio je, suptilno aludirajući na Njemačku.

S druge strane, njemački kancelar Merz rekao je novinarima da je „Europa pokazala svoj suverenitet“ pristankom na zajednički dug. „Kada je riječ o ruskoj imovini, samo smo malo promijenili vremenski okvir“, dodao je, tvrdeći: „Ruska imovina koristit će se kao osiguranje za zajam“.