EU ulaže u razvoj energetike

EU snažna u ulaganju u istraživanje i razvoj u zdravstvu i energetici, ITC sektor zaostaje

Pregled investicija u istraživanje i razvoj u Evropskoj uniji (EU), koji se tradicionalno priređuje već dvadesetak godina, pokazuje da je tokom protekle godine došlo do usporavanja, iako su se dva sektora posebno istakla, pokazujući veću živost čak i u odnosu na globalne konkurente. Reč je o zdravstvenom i energetskom sektoru.

Investicioni pregled u oblasti istraživanja i razvoja daje uvid u aktivnosti dve hiljade vodećih svetskih kompanija iz tog područja, kao i 800 najboljih iz EU. Na kompanije obuhvaćene analizom otpada gotovo 90 odsto ukupnih globalnih ulaganja u istraživanje i razvoj u privatnom sektoru.

Tokom protekle godine kompanije sa sedištem u EU ostvarile su 233,8 milijardi evra ulaganja u istraživanje i razvoj, što predstavlja godišnji rast od 2,9 odsto. Vidljivo je, dakle, da je došlo do usporavanja nakon rasta od 9,3 odsto u 2023. godini.

Uprkos tom ukupnom usporavanju, pomenuti sektori kretali su se u suprotnom smeru. U zdravstvu je zabeležen rast ulaganja od 13 odsto, čime je EU nadmašio Sjedinjene Američke Države, gde je rast iznosio 7,1 odsto, kao i Japan sa stopom od 9,1 odsto. U Kini je rast investicija u istraživanje i razvoj u zdravstvu bio minimalan i iznosio je svega 0,1 odsto.

U energetici, posebno u kompanijama koje se bave proizvodnjom električne energije i obnovljivim izvorima, EU je ostvario rast ulaganja od 19,8 odsto, što je znatno više od rasta od šest odsto u SAD-u ili 3,8 odsto u Kini. U Japanu je, naprotiv, zabeležen pad ulaganja od 14,2 odsto.

Ostali sektori u EU nisu pokazali tako dobre rezultate. U oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija ulaganja u istraživanje i razvoj pala su na godišnjem nivou za 8,9 odsto. U automobilskom sektoru, koji je najveći evropski ulagač u istraživanje i razvoj, došlo je do gotovo potpune stagnacije, jer je stopa rasta iznosila svega 0,8 odsto. To je znatno ispod kineske stope rasta od 11,9 odsto ili japanske od 12,3 odsto.

Na globalnom nivou ulaganja u istraživanje i razvoj nastavljaju da rastu. Tako su vodeće dve hiljade kompanija prošle godine uložile ukupno 1.442,6 milijardi evra, što predstavlja godišnji rast od 6,3 odsto. To je blago iznad rasta od šest odsto zabeleženog godinu ranije.

SAD je zabeležio godišnji rast od 7,8 odsto, dok je ostatak sveta ostvario rast od 8,1 odsto. U kategoriju „ostatak sveta“ nisu uključeni Japan, Kina i EU, koji se vode kao posebne statističke celine. U Japanu je rast ulaganja iznosio 7,1 odsto, a u Kini 3,9 odsto. EU je sa stopom rasta od 2,9 odsto bio na začelju te liste.

Posmatrano po sektorima, ulaganja u istraživanje i razvoj koncentrisana su na četiri ključne oblasti: softverski ICT, hardverski ICT, zdravstvo i automobilsku industriju. Na ova četiri sektora otpada više od 80 odsto ukupnih investicija obuhvaćenih godišnjim pregledom. Američke kompanije dominiraju u ICT sektorima i zdravstvu, dok kompanije iz EU zadržavaju globalno liderstvo u ulaganjima u istraživanje i razvoj u automobilskoj industriji.

Ipak, treba istaći da globalna ulaganja u istraživanje i razvoj postaju sve koncentrisanija, što je podstaknuto aktivnostima pet najvećih investitora – Amazona, Alphabeta, Mete, Microsofta i Applea. Tokom poslednjih deset godina ove kompanije su udvostručile svoj udeo u globalnim ulaganjima i sada čine oko 15 odsto ukupnih investicija u istraživanje i razvoj. Ova koncentracija vidljiva je i u udelu u profitu, koji je u poslednjih 15 godina porastao sa tri na 15 odsto.

Ostaje otvoreno pitanje da li je takva koncentracija dobra ili loša za budućnost istraživanja i razvoja na globalnom nivou, odnosno za njegovu disperziju i uticaj na tržišnu dinamiku.

Vredi pomenuti i da u EU raste ulaganje u istraživanje i razvoj u oblasti aeronautike i odbrane, gde je zabeležen rast od 4,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Taj trend je, naravno, podstaknut novim naporima za jačanje zajedničke evropske odbrane.

Većina investicija 800 vodećih evropskih kompanija u istraživanje i razvoj realizuje se u zemljama koje nose oznaku „snažni inovatori“. U tu grupu spadaju Austrija, Belgija, Estonija, Francuska, Nemačka, Irska i Luksemburg.

Konkretni podaci po sektorima pokazuju da su ulaganja EU u istraživanje i razvoj u automobilskom sektoru u 2024. godini iznosila 81,6 milijardi evra, što je oko 10 milijardi evra više nego dve godine ranije. Na globalnom nivou u taj sektor uloženo je 196,4 milijarde evra.

U istraživanje i razvoj u zdravstvu EU je 2024. godine uložio 46,3 milijarde evra, dok je na svetskom nivou ta cifra iznosila 287 milijardi evra. U ICT sektoru EU je uložio 48,2 milijarde evra, dok su globalna ulaganja dostigla 678 milijardi evra, što jasno ukazuje na relativno mali udeo EU.

U energetski sektor EU je uložio 7,7 milijardi evra, dok su globalna ulaganja iznosila 27 milijardi evra. Konačno, u istraživanje i razvoj u oblasti aeronautike i odbrane EU je uložio 10 milijardi evra, u poređenju sa 24,2 milijarde evra na globalnom nivou.

Izvor: Bankar

Facebook

X.com

LinkedIn

Email

Odštampaj