EU zemlje složne da treba povećati troškove za obranu. „Vlada raspoloženje hitnosti“
MEĐU državama članicama postoji osjećaj hitnosti da se zbog promjene sigurnosnog okruženja povećaju izdvajanja za obranu, potvrdio je danas predsjednik euroskupine Paschal Donohoe.
„Postoji jasno priznanje da se sigurnosno okruženje promijenilo i da je potrebno povećati troškove za obranu. Vlada raspoloženje velike hitnosti zbog mnogih događaja posljednjih dana“, rekao je nakon sastanka euroskupine, tijela koje okuplja ministre financija zemalja europodručja.
Na potrebu što hitnijeg povećanja obrambenih sposobnosti Europske unije ukazao je i povjerenik za proračun Piotr Serafin. „Odluke o jačanju naših obrambenih sposobnosti ne mogu čekati do sljedećeg višegodišnjeg proračuna EU-a. Moraju biti donesena sada“, naveo je Serafin u raspravu na odboru za proračun Europskog parlamenta.
Sljedeći višegodišnji proračun bit će za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Iako postoji suglasnost oko potrebe izdvajanja za obranu, još uvijek se ne zna kako to financirati.
Von Der Leyen: Vjerujem da smo sada u još jednom kriznom razdoblju
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u petak je u svom govoru na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu najavila da će troškovi koje države članice izdvoje za obranu biti izuzeti od pravila o ograničavanju proračunskog deficita.
Von der Leyen je najavila tu mjeru kako bi se oslobodio fiskalni prostor u proračunima država članica za povećano izdvajanje za obranu. Riječ je o odredbi o odstupanju od pakta o stabilnosti i rastu koja propisuje da proračunski manjak ne smije prelaziti 3 posto BDP-a i javni dug 60 BDP-a.
Komisija je tu odredbu koristila i za vrijeme pandemije covida-19 kako bi omogućila državama članicama da kroz veći proračunski manjak financiraju mjere za pomoć poduzećima i građanima.
„U prethodnim izvanrednim krizama, osnažili smo države članice s dodatnim fiskalnim prostorom aktiviranjem klauzule o odstupanju. Jednostavno rečeno, omogućili smo državama članicama da znatno povećaju javne investicije povezano s krizom“, kazala je von der Leyen.
„Vjerujem da smo sada u još jednom kriznom razdoblju koje zahtijeva sličan pristup. Zbog toga mogu najaviti da ću predložiti aktiviranje odstupne klauzule za ulaganja u obranu. To će omogućiti državama članicama da značajno povećaju svoje obrambene izdatke“, dodala je.
Povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis rekao je da se u Komisiji još razmišlja hoće li se koristiti opća odredba o odstupanju ili nacionalna, „koja bi mogla biti prikladnija za sadašnje okolnosti“. „Još uvijek se radi na modalitetima i sljedećih tjedana ćemo izići s prijedlogom“, napomenuo je.
Gdje će Europa naći više novca za obranu?
EUROPA bi trebala preuzeti veći teret u financiranju obrane, poručio je SAD pod dirigentskom palicom Donalda Trumpa. Europski čelnici sada pokušavaju pronaći formulu, vodeći računa o političkim posljedicama mogućih smanjenih izdvajanja za zdravstvo i socijalnu politiku.
Prije nešto manje od mjesec dana Donald Trump položio je po drugi puta predsjedničku prisegu i SAD je europskim saveznicima poručio da više nije spremni plaćati lavovski dio računa za njihovu obranu.
Gotovo dvije trećine vojnog proračuna NATO-a financira SAD, napominje agencija S&P Global, uz izvješću, procijenivši i da će europska potrošnja na obranu, mjerena udjelom u BDP-u, iznositi u ovoj godini 1,9 posto, u usporedbi s američkih 3,3 posto.
Lani su 23 od 32 članice dosegnule dva posto, iz NATO-vih smjernica, i to nakon što su posegnule dublje u džep.
Veći troškovi obrane mogli bi pak izazvati kolaps europskih državnih proračuna, koji već sada teško podmiruju obaveze financiranja socijalne države, „predmeta zavisti u brojnim državama širom svijeta“, kako navodi Reuters u analizi.
„Čekaju nas teški dani, komplicirane odluke, pa i do sada neočekivane žrtve koje od nas zahtijeva sigurnost“, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot prošlog vikenda na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.
Sjećanja na Obamu
Neki pak strahuju da bi smanjivanje socijalne potrošnje radi kupnje oružja i punjenja redova oružanih snaga moglo izazvati žestoku politiku reakciju.
Ta opcija izazvala bi podjele u društvu na kojima bi profitirale samo stranke krajnje desnice, upozorio je u Muenchenu njemački ministar obrane Boris Pistorius.
Raspoloženje na konferenciji navodi ipak na zaključak da su se europski čelnici konačno pomirili s američkim prebacivanjem težišta na Aziju, koje je već prije više od deset godina signalizirao tadašnji predsjednik Barack Obama.
Donald Trump samo je izravniji i Europljani su zaključili da se moraju ‘isprsiti’.
„Zaštita građana naša je najvažnija zadaća“, rekla je danska premijerka Mette Frederiksen, a „dva posto nije ni približno dovoljno“, dodala je, aludirajući na ciljani udio potrošnje na obranu u BDP-u, prema smjernicama NATO-a.
Gdje naći novac?
Europski društveni ugovor nakon Drugog svjetskog rata počiva na ideji visokih poreza koji financiraju socijalnu i ekonomsku sigurnost, zdravstvenu zaštitu i mirovine.
Mnogi građani već su zaključili da su njihove vlade prekršile taj dogovor pa okreću leđa etabliranim strankama i glasaju za one s „radikalnim“ programima, tumači Reuters.
Politički i ekonomski ulozi bili su veliki i prije no što je SAD naznačio promjenu politike, a europski dužnosnici zaključili da moraju više izdvajati za obranu, uz poruku da namjeravaju ustrajati u potpori Ukrajini u ratu protiv ruskih postrojbi.
Trump je u međuvremenu poručio da želi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovoriti uvjete za mir u Ukrajini, pa je cijena osiguranja mira i obnove Ukrajine trenutno nepoznanica, ističe Reuters.
Lakše je pak procijeniti trošak za proračune zemalja EU-a ako više nego udvostruče potrošnju na obranu u odnosu na razine iz Hladnog rata, dodaje novinska agencija.
Prijetnja rejtinzima
Ako se izdvajanja za obranu povećaju na pet posto BDP-a, kao što traže američki dužnosnici, uključujući predsjednika Donalda Trumpa, to bi za EU značilo dodatna izdvajanja od čak 875 milijardi dolara godišnje, izračunala je agencija S&P Global.
Takvo povećanje zahtijevalo bi od vlada uštedu na drugim proračunskim stavkama, ističu u S&P-ju, upozorivši da bi alternativa u vidu dodatnog zaduživanja vjerojatno značila snižene kreditne rejtinge.
Ako pak europske zemlje izjednače izdvajanja s američkih 3,3 posto BDP-a, to bi za EU značilo dodatni trošak od gotovo 600 milijardi dolara godišnje, prema podacima europskog statističkog ureda o BDP-u u 2023. godini.
Podizanje potrošnje na trenutni NATO-v ponderirani prosjek od 2,67 posto BDP-a značilo bi za EU u cjelini dodatni trošak od 242 milijarde dolara godišnje, izračunali su u S&P-ju.
U 2025. europska potrošnja, mjerena udjelom u BDP-u, iznosit će 1,9 posto BDP-a, u usporedbi s američkih 3,3 posto BDP-a, navodi agencija.
Uloga eura
Neki smatraju da Europa može namaknuti taj novac ako to želi, podsjećajući na dva bilijuna eura poticaja za oporavak od posljedica pandemije covida, ističe Reuters.
Javni dug SAD-a, mjeren udjelom u BDP-u, iznosi 120 posto, a proračunski manjak oko šest posto, napominje agencija. Na razini EU-a dug pak iznosi oko 81,5 posto BDP-a, a proračunski manjak 2,9 posto, prema podacima Eurostata.
Bivši šef Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi procijenio je u prošlotjednom komentaru za Financial Times da su Sjedinjene Države od 2009. koristile deficit da u gospodarstvo ubrizgaju čak 14 bilijuna eura, čak pet puta više od zemalja eurozone koje su osigurale 2,5 bilijuna eura.
Glavni ekonomist u banci LBBW i bivši glavni dužnosnik za rejtinge u S&P Globalu Moritz Kraemer upozorava ipak da euro, za razliku od dolara, nema status svjetske rezervne valute, pa si zato europske zemlje ne mogu priuštiti tako veliki dug.
„Pitanje volje“
Viši suradnik u europskom institutu Bruegel Zsolt Darvas smatra pak da je dodatno zaduživanje samo „pitanje političke volje“.
„Mnoge zemlje EU-a mogle bi si priuštiti veći javni dug“, tvrdi Darvas, otklanjajući bojazni da bi tržišta uznemirilo dodatno zaduživanje država s dobrim stanjem u državnim financijama, poput Njemačke ili Nizozemske.
Političke posljedice smanjivanja socijalne potrošnje radi povećanja potrošnje na obranu vjerojatno bi bile značajne, potvrđuju u S&P-u.
Moguće je rješenje izdanje zajedničkog duga, sugeriraju, a izdavatelji bi mogli biti Europski mehanizam za stabilnost, Europska investicijska banka i EU.
Europske burze na novim rekordnim razinama
NA EUROPSKIM je burzama jutros STOXX 600 indeks blago porastao, dosegnuvši novu rekordnu razinu, a najviše su porasle cijene dionica u obrambenom sektoru jer su čelnici Europske unije najavili povećanje ulaganja za obranu.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9.30 sati u plusu 0.2 posto i dosegnuo novu rekordnu razinu.
Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0.08 posto, na 8.775 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0.11 posto, na 22.755 bodova, a pariški CAC 0.09 posto, na 8.180 bodova.
Na burzama vlada oprez dok ulagači prate razvoj situacije u vezi mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, dok između EU-a i SAD-a vlada napetost zbog neslaganja oko toga kako bi se ti pregovori trebali voditi.
Najviše porasle cijene dionica u obrambenom sektoru
Pritom su najviše porasle cijene dionica u obrambenom sektoru jer su čelnici Europske unije najavili pojačano ulaganje u obranu kako bi se povećala razina sigurnosti.
A na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle. MSCI indeks azijskih dionica bio je u 9.30 sati u plusu 0.3 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0.25 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0.6 i 1.6 posto. U Australiji i Šangaju pale su, pak, između 0.6 i 0.9 posto.
Australska središnja banka smanjila je jutros kamatne stope za 0.25 postotnih bodova, na 4.10 posto, kao što su analitičari u anketi Reutersa i očekivali.
No, kako su cijene australskih dionica pale, čini se da su neki ulagači očekivali oštriji rez kamata.
S druge strane, u Hong Kongu su cijene dionica znatno porasle, ponajviše u tehnološkom sektoru jer je ulagače ohrabrio stav vlasti prema privatnom sektoru.
Jučer je, naime, kineski predsjednik Xi Jinping kazao, nakon sastanka s vodećim izvršnim direktorima u kineskim kompanijama, da postoji veliki potencijal za razvoj privatnog poduzetništva i pozvao poduzetnike da „pokažu svoj talent“.
I na većini ostalih burzi u regiji cijene su dionica porasle jer je ulagače ohrabrio blagi, ali ipak rast američkih terminskih indeksa.
Jučer se na Wall Streetu zbog praznika nije radilo, a jutros terminski indeksi najavljuju rast cijena dionica na početku današnjeg trgovanja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
