EU i Indija dogovaraju „majku svih sporazuma“

Uz državne bankete i svečani protokol, dvoje europskih čelnika u Indiji će imati i znatno važniju točku dnevnog reda – ubrzavanje pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s trećim najvećim gospodarstvom Azije, piše BBC.

Pregovori dolaze u osjetljivom geopolitičkom trenutku za Europu, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najprije zaprijetio zaoštravanjem trgovinskog rata s europskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, a potom se ipak povukao.

Za Indiju bi ovo bio deveti sporazum o slobodnoj trgovini u četiri godine

Odabir gostiju nosi i snažnu diplomatsku poruku New Delhija. Indija ubrzava strateške i trgovinske veze s ostatkom svijeta u trenutku kada se spor s Washingtonom oko američkih carina od 50% na indijsku robu prenio i u 2026. godinu.

„To šalje signal da Indija vodi raznoliku vanjsku politiku i da nije taoc hirova Trumpove administracije“, rekao je za BBC Chietigj Bajpaee iz londonskog think-tanka Chatham House.

Prema nekim izvješćima, sporazum bi mogao biti objavljen već 27. siječnja, kada se čelnici obje strane sastanu na sastanku na visokoj razini. I von der Leyen i indijski ministar trgovine Piyush Goyal opisali su ga kao „majku svih sporazuma“, naglašavajući važnost završetka pregovora koji se, nakon gotovo dva desetljeća teških pregovora, približavaju kraju.

Za Indiju bi to bio deveti sporazum o slobodnoj trgovini u četiri godine, nakon dogovora s Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom, Novim Zelandom i drugim državama. Za Bruxelles sporazum dolazi nakon nedavno sklopljenog dogovora s trgovinskim blokom Mercosur, kao i sporazuma s Japanom, Južnom Korejom i Vijetnamom.

Von der Leyen: Stvorilo bi se slobodno tržište od dvije milijarde ljudi

„Obje strane sada traže pouzdane trgovinske partnere jer su geopolitičke prijetnje stvorile nestabilno okruženje za poslovanje. Poticaj je jednak – Indiji kako bi ublažila probleme s američkim carinama, a EU-u kako bi smanjio trgovinsku ovisnost o Kini, koju smatra nepouzdanom“, kaže Sumedha Dasgupta, viša analitičarka Economist Intelligence Unita.

„Sporazum će ujedno označiti kontinuiran i značajan pokušaj napuštanja indijskog, ozloglašenog protekcionizma“, dodaje Dasgupta. Osim diplomatske simbolike, sporazum nosi i konkretne gospodarske koristi za obje strane.

Za Europsku uniju jačanje trgovinskih veza s Indijom važno je zbog rastuće snage njezina gospodarstva. Indija je četvrto najveće i najbrže rastuće veliko gospodarstvo svijeta te je na putu da ove godine premaši 4 bilijuna dolara BDP-a i pretekne Japan.

Kako je von der Leyen navela u govoru na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, povezivanje EU-a i Indije stvorilo bi slobodno tržište od dvije milijarde ljudi, koje bi činilo četvrtinu globalnog BDP-a.

Indija planira zaštititi politički osjetljiva pitanja

Za New Delhi, EU je već sada najveći trgovinski partner, a sporazum bi označio i obnovu Općeg sustava povlastica (GSP), koji ukida uvozne carine na proizvode iz zemalja u razvoju na tržištu EU-a.

„Indija je u EU izvezla robu u vrijednosti oko 76 milijardi dolara, a uvezla 61 milijardu, ostvarivši trgovinski suficit, no ukidanje GSP povlastica 2023. smanjilo je konkurentnost mnogih indijskih proizvoda“, tvrdi Ajay Srivastava iz Global Trade Research Initiativea sa sjedištem u Delhiju.

„Sporazum o slobodnoj trgovini vratio bi izgubljeni pristup tržištu, snizio carine na ključne izvozne proizvode poput odjeće, farmaceutskih proizvoda, čelika, naftnih derivata i strojeva te pomogao indijskim tvrtkama da lakše apsorbiraju šokove zbog viših američkih carina“, dodaje Srivastava.

Indija, međutim, planira zaštititi politički osjetljiva područja poput poljoprivrede i mliječne industrije, dok bi se carine na automobile, vino i alkoholna pića vjerojatno snižavale postupno, što je pristup koji je New Delhi primijenio i u ranijim sporazumima, primjerice s Ujedinjenim Kraljevstvom, navodi BBC.

„Indija je sklona faznom pristupu u pregovorima o trgovinskim sporazumima, pri čemu se politički osjetljiva pitanja prebacuju u kasnije krugove pregovora. U tom smislu, geopolitička simbolika sporazuma jednako je važna kao i njegova ekonomska suština“, kaže Bajpaee.

Postoje duboke razlike

Unatoč napretku, ostaju i duboke razlike. Za Europu je zaštita intelektualnog vlasništva ključno pitanje, uz zahtjeve za boljom zaštitom podataka i strožim patentnim pravilima. Za Indiju je najveća prijeporna točka novi europski porez na ugljik, poznat kao CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), koji se počinje primjenjivati ove godine.

„CBAM u praksi djeluje kao nova granična pristojba na indijski izvoz, čak i ako se carine ukinu u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini. To je posebno štetno za mikro, mala i srednja poduzeća, koja se suočavaju s visokim troškovima usklađivanja, složenim zahtjevima izvještavanja i rizikom kažnjavanja na temelju prenapuhanih zadanih vrijednosti emisija“, upozorava Srivastava.

„Hoće li sporazum na kraju postati partnerstvo koje potiče rast ili strateški neuravnotežen dogovor ovisit će o tome kako će se ta završna pitanja riješiti“, predviđa Srivastava. Dugoročno, analitičari smatraju da će sporazum biti dobitna kombinacija za obje strane.

Indija smanjila kupnju ruske sirove nafte

„Na kraju bi mogao ubrzati trgovinsko razdvajanje od SAD-a i drugih nepouzdanih partnera. To znači smanjenje ovisnosti o Trumpovoj Americi – ili Kini – te manju izloženost povremenim carinama, izvoznim kontrolama i općoj instrumentalizaciji opskrbnih lanaca“, kaže Alex Capri sa Nacionalnog sveučilišta u Singapuru.

Prema njegovim riječima, visoke emisije ugljika i zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Indiji izazvale su određeni otpor sporazumu u Europi. No smanjenje indijske kupnje ruske sirove nafte od studenoga 2025. moglo bi olakšati njegovo usvajanje u Europskom parlamentu, čije će odobrenje biti nužno da bi sporazum stupio na snagu.

„Političke napetosti sa SAD-om od početka 2026. znače da će čelnici EU-a sada biti skloniji ovom trgovinskom sporazumu nego što bi inače bili“, zaključuje Dasgupta.