Estonija počela graditi bunkere na granici s Rusijom

Kašnjenja zbog problema s nabavom

Postavljanje je započelo s godinu dana zakašnjenja zbog komplikacija u procesu javne nabave. Početni natječaj za svih 600 bunkera propao je jer su ponude građevinskih tvrtki premašivale zakonske limite. Prema riječima Krismara Rosina, glasnogovornika Estonskog centra za obrambena ulaganja, tvrtke nisu mogle precizno procijeniti troškove bez poznavanja točnih lokacija, koje su iz sigurnosnih razloga ostale tajne.

Problem je riješen pokretanjem pilot-projekta za 28 bunkera, pri čemu su ponuditeljima otkrivene približne lokacije kako bi se dobile realne procjene. Natječaj za preostalih 572 bunkera očekuje se do kraja godine.

Višeslojna obrana na istočnom krilu

Bunkeri, svaki površine oko 35 četvornih metara, dizajnirani su da izdrže udare topničkih granata kalibra 152 mm. Oni su samo jedan element slojevitog obrambenog sustava čiji je cilj zaustaviti potencijalnu rusku invaziju. Ostale prepreke, poput bodljikave žice i protutenkovskih ježeva poznatih kao „zmajevi zubi“, već su isporučene i uskladištene te čekaju postavljanje u slučaju potrebe.

Iz Estonskog centra za obrambena ulaganja u petak su poručili kako su bunkeri „trenutno u fazi postavljanja, ali još nisu u potpunosti spremni“.

Izazovi gradnje u mirnodopskim uvjetima

Projekt dodatno otežavaju logistički izazovi jer se sve odvija prema mirnodopskim zakonima, što zahtijeva brojna odobrenja – od Estonskih obrambenih snaga i Granične policije do lokalnih općina i privatnih vlasnika zemljišta.

„Gradimo ga u mirnodopskim uvjetima, što znači da se moramo pridržavati mirnodopskog zakona“, rekao je Rosin, ističući kako bi u ratnim uvjetima vojni inženjeri mogli iskopati protutenkovske rovove „brzo, vjerojatno unutar nekoliko sati“.

Složenost dodatno povećava potreba za usklađivanjem planova Granične straže s rasporedom bunkera. Primjerice, od planiranih 3,4 kilometra testnog protutenkovskog rova, dovršeno je samo 500 metara jer se čeka odobrenje Granične straže.

Baltička suradnja i nacionalne razlike

Unatoč kašnjenjima, Estonija je, prema Rosinu, ispred Latvije i Litve u konkretnoj provedbi projekta. Iako su sve tri zemlje najavile zajedničku Baltičku obrambenu liniju, svaka država provodi svoj dio neovisno, prilagođavajući se vlastitom terenu i procjenama prijetnji.

Estonski proračun za projekt iznosi 60 milijuna eura, što je znatno manje od izdvajanja susjeda. Razlog tomu je kraća granica i postojanje prirodnih prepreka poput jezera Peipus i prostranih močvara. Za razliku od Litve i Latvije, estonski projekt ne uključuje sustave protuzračne obrane.

Rosin je također pojasnio da sustav za detekciju dronova, takozvani „zid dronova“ koji je postavila Granična straža, nije dio ovog projekta, već se radi o zasebnoj sigurnosnoj mjeri.