EU predstavlja paket hitnih mjera. Ekonomist: Nastavak rata gura Europu u recesiju

EU predlaže krizne mjere

„Drugi put u manje od pet godina Europljani plaćaju cijenu europske ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima“, navela je Europska komisija u izjavi s detaljima o predloženim mjerama. Od početka rata, Unija je zbog viših cijena na uvoz energenata potrošila dodatnih 24 milijarde eura (28 milijardi dolara), odnosno više od 587 milijuna dolara dnevno, „a da zauzvrat nije dobila ni jednu jedinu dodatnu molekulu energije“, dodaje se.

Planovi uključuju osnivanje paneuropskog tijela za brzo utvrđivanje potencijalnih nestašica mlaznog goriva i dizela te za koordinaciju dijeljenja goriva ili oslobađanja zaliha iz hitnih rezervi država članica. Međunarodna agencija za energiju i udruženje zračnih luka ACI Europe upozorili su da bi se Europa, koja uvozi oko 70% svojih zaliha mlaznog goriva, u nadolazećim tjednima mogla suočiti s nestašicama.

Države članice EU-a trebale bi također „hitno obustaviti“ poreze na zračni promet „kako bi se ublažio utjecaj na cijene“, rekao je Olivier Jankovec, glavni direktor ACI Europe, komentirajući prijedloge Komisije. Prijedlozi uključuju i potpore za dohodak, energetske vaučere i smanjenje poreza na električnu energiju. Iz ACI Europe su ranije upozorili da bi smanjeni zračni promet „značajno naštetio europskom gospodarstvu“, posebno zemljama ovisnima o turizmu.

Šteta za gospodarstvo već je nanesena

Poremećaji u opskrbi naftom i prirodnim plinom uzrokovani ratom u Iranu, koji su već teško pogodili Aziju, postupno se šire prema zapadu. Čak i ako potencijalni mirovni pregovori ovaj tjedan dovedu do kraja sukoba, dio štete europskom gospodarstvu već je učinjen. „Čak i ako neprijateljstva odmah prestanu, poremećaji u opskrbi energijom iz Zaljeva nastavit će se u doglednoj budućnosti“, priopćila je Europska komisija.

Popis problema za kućanstva i poduzeća raste iz tjedna u tjedan, od viših cijena goriva i hrane do manjeg broja skupljih letova. Njemačka Lufthansa u utorak je objavila da će do listopada otkazati 20.000 letova kako bi uštedjela na mlaznom gorivu, „čija se cijena udvostručila od izbijanja sukoba u Iranu“.

Za neka poduzeća, utjecaj energetske krize bio je posebno težak. Primjerice, brojni europski ribari prestali su s radom jer je dobit teško pogođena porastom troškova energije i sirovina.

Novi problemi za Njemačku

Prošlog tjedna Europska komisija pokrenula je „krizni mehanizam“ kako bi omogućila državama članicama pružanje izravne financijske potpore ribarima i prodavačima ribe. „Ljudi koji donose morske plodove na naše stolove zaslužuju našu punu podršku kada kriza izvan njihove kontrole ugrožava njihovu egzistenciju“, rekao je Costas Kadis, povjerenik EU-a za ribarstvo.

Poduzeća i kućanstva mogla bi biti pogođena i rastućim cijenama plastike i deterdženata. Njemački BASF, jedan od najvećih svjetskih proizvođača kemikalija, podigao je cijene za sve, od mravlje kiseline koja se koristi u stočnoj hrani do proizvoda za kućanstvo – u nekim slučajevima za više od 30%.

Njemačko udruženje kemijske industrije izjavilo je za CNN ovaj tjedan da je rat u Iranu zadao „značajan udarac“ nadama za oporavak najvećeg europskog gospodarstva. Navode kako će njemačka i europska kemijska industrija i dalje bilježiti manjak narudžbi, a postrojenja neće moći profitabilno poslovati.

„Kao rezultat toga, očekuju se daljnja gašenja proizvodnje i otpuštanja radnika“, zaključuju.

„Europa će vjerojatno pasti u recesiju ako se rat u Iranu nastavi“

Europa će vjerojatno pasti u recesiju ako se rat u Iranu nastavi kroz prvu polovicu ove godine, a „poremećaji u opskrbi energijom budu opsežniji“, predvidio je Neil Shearing, glavni ekonomist konzultantske tvrtke Capital Economics.

Međunarodni monetarni fond već je smanjio svoju prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu u 21 zemlji koje koriste euro, a prošli tjedan oštro je revidirao naniže i prognozu rasta za Veliku Britaniju.

Problemi i u Velikoj Britaniji

Službeni podaci objavljeni danas pokazuju da je inflacija u Velikoj Britaniji prošli mjesec porasla prvi put od prosinca, potaknuta skokom cijena goriva. Cijene hrane i zrakoplovnih karata također su rasle brže u ožujku.

Britanski trgovci gorivom izvijestili su o porastu krađa na benzinskim postajama, što odražava pojačani financijski pritisak na kućanstva.

„Ovo je tek prvi val energetskog šoka, koji se prvenstveno očituje u višim cijenama na benzinskim postajama“, rekao je Adam Deasy, ekonomist u PwC-u za Veliku Britaniju. „Tek trebamo vidjeti lančani učinak pritisaka na cijene nusproizvoda nafte i plina, kao što su gnojiva, helij, plastika ili metali.“

Uskoro bi moglo doći i do nestašice ključnih materijala. Britanska vlada prošli je mjesec privremeno ponovno pokrenula zatvorenu tvornicu bioetanola kako bi osigurala zalihe ugljičnog dioksida, ključnog za zdravstvo i proizvodnju hrane.

Skok cijena prirodnog plina poremetio je proizvodnju gnojiva u EU, čineći uvoz CO2, nusproizvoda tog procesa, manje dostupnim. U srijedu je britanski ministar energetike Ed Miliband predstavio niz mjera, uključujući postavljanje solarnih panela na krovove škola i izgradnju više projekata obnovljive energije, kako bi se „pomoglo smanjiti račune obiteljima i osiguralo više čiste, domaće energije“.