EU ne zna što učiniti s ChatGPT-om

EUROPSKOJ uniji trebat će najmanje još godinu dana da odluči kako će primijeniti svoje novo digitalno zakonodavstvo na ChatGPT, pokazuje analiza Politica.

Korištenje ovog alata umjetne inteligencije u Europi naglo raste, a tvrtka OpenAI ovaj je mjesec objavila da je ChatGPT dosegnuo važan prag za regulatorni nadzor, više od 120 milijuna korisnika mjesečno koristi njegovu funkciju pretraživanja.

No Europska komisija još nije odlučila kako točno primijeniti Zakon o digitalnim uslugama (DSA) na ChatGPT, koji bi trebao osigurati da velike internetske platforme smanje svoje rizike. Odluka se očekuje tek sredinom 2026. godine, potvrdio je visoki dužnosnik Komisije.

ChatGPT izvan dosega postojećih definicija

Ova situacija postaje svojevrsni test sposobnosti EU-a da se nosi s rizicima koje donose veliki jezični modeli – tehnologije koje postaju jednako svakodnevne kao internetske tražilice. No DSA je pisan prije nego što je ChatGPT uopće postao mainstream, pa njegovi pojmovi ne pokrivaju jasno chatbotove, što Bruxelles dovodi u rizik da ponovno zakasni s reakcijom.

OpenAI je nedavno priznao da oko 1,2 milijuna korisnika tjedno vodi razgovore s ChatGPT-om koji “upućuju na suicidalne namjere”, dodajući da “u rijetkim slučajevima model ne reagira kako bi trebao u osjetljivim situacijama”.

“Za industriju naviklu na dobrovoljne AI standarde, DSA-ov obvezni režim dubinske provjere bit će hladan tuš,” izjavio je Mathias Vermeulen, direktor briselske konzultantske agencije AWO. “OpenAI će morati znatno podići ljestvicu i neće moći samo kopirati ono što trenutno radi.”

Tvrtka nije komentirala te navode, već je uputila na svoje internetske stranice o sukladnosti s DSA-om, napominjući da se broj od 120 milijuna odnosi samo na korisnike funkcije pretraživanja, a ne na cijeli servis.

Pod nadzorom i DSA-a i Zakona o umjetnoj inteligenciji

ChatGPT već podliježe Zakonu o umjetnoj inteligenciji (AI Act), prema kojem od kolovoza mora procijeniti i ublažiti rizike te može biti kažnjen s do 15 milijuna eura ako to ne učini. No broj korisnika sada ga svrstava među velike internetske platforme koje prema DSA-u imaju više od 45 milijuna mjesečnih korisnika – što znači i mogućnost kazne do 6 posto globalnog godišnjeg prihoda.

Pitanje je, međutim, kako će Komisija klasificirati ChatGPT, kao tražilicu, platformu ili digitalnu uslugu, jer od toga ovisi koje će mu se obveze nametnuti. Ako bude svrstan kao tražilica, mogao bi izbjeći neke zahtjeve poput obveze omogućavanja korisnicima da prijave i uklanjaju sadržaj.

Ako odluka padne sredinom 2026., DSA obveze bi za OpenAI stupile na snagu krajem sljedeće godine. Tvrtka bi tada morala dostaviti opsežno izvješće o procjeni rizika, uključujući moguće utjecaje na izbore, javno zdravlje i temeljna prava.

Sudar dvaju zakona

Zasad ostaje nejasno kako će se DSA i AI Act preklapati. AI Act kategorizira modele prema riziku – od neprihvatljivog do minimalnog – dok DSA zahtijeva da velike platforme procjenjuju “sistemske rizike” poput dezinformacija, utjecaja na izbore i javno zdravlje.

Prema pravnicima, to preklapanje nije savršeno. “Neki će rizici, primjerice dezinformacije i deepfake sadržaji, pasti pod DSA, dok će drugi – poput korištenja ChatGPT-a u procesima zapošljavanja – ostati u okviru AI Acta,” objašnjava João Pedro Quintais, profesor prava informacija na Sveučilištu u Amsterdamu.

On upozorava da bi zbog toga moglo doći do “regulatornih rupa” u procjeni rizika, ali i do mogućnosti da OpenAI iskoristi ‘sigurnosni zaklon’ (safe harbor) – odredbu prema kojoj platforme nisu odgovorne za sadržaj koji na njima objavljuju korisnici.

Kako sada stvari stoje, Bruxelles još nije pronašao način da svoju ambicioznu digitalnu regulativu uskladi s razvojem tehnologije koja ju je već nadmašila.