Europa pojačava pritisak. U Moskvi raste zabrinutost

Zabrana bi značajno pooštrila sankcije uvedene na rusku naftu i zamijenila sadašnji sustav ograničenja cijene, a dolazi nakon što je 14 europskih država, uključujući Britaniju, Francusku i Njemačku, prošlog tjedna upozorilo da bi mogle presretati tankere iz tzv. flote u sjeni koju je Rusija stvorila kako bi izbjegla sankcije, ako krše međunarodno pomorsko pravo.

Amerikanci nedavno zaplijenili tanker Marinera

Prihodi Rusije od nafte pali su u siječnju za 50 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nakon novih oštrih sankcija koje je američko ministarstvo financija u listopadu uvelo ruskim naftnim divovima Rosnjeftu i Lukoilu.

Sankcije su prisilile Moskvu da počne nuditi sve veće popuste, veće od 20 dolara po barelu. U kombinaciji s očitim pristankom Indije da zaustavi kupnju ruske nafte u korist povećanog uvoza iz Sjedinjenih Država i potencijalno Venezuele, te mjere prijete dodatno opteretiti resurse potrebne Moskvi za financiranje rata.

Potaknuta prošlomjesečnom zapljenom tankera Marinera od strane američkih snaga nakon višednevne potjere, francuska mornarica nakratko je zadržala još jedan tanker za koji se sumnja da pripada ruskoj floti u sjeni, Grinch, koji je plovio iz ruske arktičke luke Murmansk preko Sredozemlja noseći 730.000 barela nafte pod zastavom Komora.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je brod pod međunarodnim sankcijama i da postoji sumnja da plovi pod lažnom zastavom.

Flota u sjeni

Nakon što je Rusija u veljači 2022. pokrenula invaziju punog opsega na Ukrajinu, Kremlj je preko posrednika kupovao stare tankere i stvorio ono što je postalo poznato kao flota u sjeni, kako bi smanjio ovisnost o zapadnim brodarskim uslugama i ublažio rizike od sankcija, objašnjava WP.

Umjesto da su osigurani kod zapadnih kompanija, ti tankeri često imaju osiguranje iz Rusije, uz potporu središnje banke, te plove pod zastavama zemalja s blažim pravilima, poput Sijera Leonea i Kameruna, kako bi prikrili podrijetlo nafte.

Ako se provedu, predložene mjere mogle bi utjecati na gotovo polovicu ruskog izvoza nafte, odnosno oko 3,5 milijuna barela dnevno, koji preko Baltičkog i Crnog mora prolazi europskim vodama, pri čemu je većina sirove nafte namijenjena rafinerijama u Indiji, Kini i Turskoj.

Još nije jasno hoće li predložena zabrana pomorskih usluga EU-a, koja zahtijeva jednoglasnu potporu država članica, biti usvojena. No kako se povećava rizik za tankere iz flote u sjeni zbog presretanja, ali i napada ukrajinskih dronova, troškovi prijevoza kroz Europu rastu.

Ruski akademik: Daljnja presretanja bila bi ozbiljna prijetnja za Rusiju

„Ruski izvoz nafte izuzetno je osjetljiv na poremećaje u prijevozu. To je Ahilova peta“, rekao je Janis Kluge, ekonomist Njemačkog instituta za međunarodna i sigurnosna pitanja.

„Da sam na mjestu Rusije, bio bih jako zabrinut zbog razvoja situacije, i u vezi sa strožom politikom prema floti u sjeni i napadima ukrajinskih dronova na tankere. Oboje stvara značajne rizike. Za Rusiju je ključno da ti pomorski putovi ostanu otvoreni za njezinu naftu, inače će se suočiti s ozbiljnim problemima“, uvjeren je.

Ruski akademik blizak visokim moskovskim diplomatima izjavio je da bi svaka europska zabrana pomorskih usluga za rusku naftu i daljnja presretanja tankera iz flote u sjeni bila „ozbiljna prijetnja za Rusiju“. „Ovo je prijetnja ne samo za gospodarstvo, nego i političko pitanje može li Rusija dopustiti takve poteze bez gubitka političkog ugleda“, rekao je.

Poslovni čelnik: Pojavljuju se znakovi da inflacija izmiče kontroli

Čak i bez dodatnog rizika za izvoz nafte, ruski financijski dužnosnici pisali su predsjedniku Vladimiru Putinu upozoravajući na moguću krizu do ljeta, prema osobi koja je u kontaktu s tim dužnosnicima i koja je za WP govorila pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.

Upozorili su da pad prihoda znači da će se proračunski manjak samo povećavati bez novih poreza, dok pritisak na ruski bankovni sustav raste zbog visokih kamatnih stopa i vala zaduživanja poduzeća radi financiranja rata.

Jedan moskovski poslovni čovjek izjavio je da bi kriza mogla izbiti za „tri ili četiri mjeseca“, jer se pojavljuju znakovi da stvarna inflacija izmiče kontroli i daleko nadmašuje službeno objavljenih 6 posto, unatoč tome što se kamatne stope drže na visokih 16 posto.

Kao znakove rastućeg pritiska naveo je najveći broj zatvaranja restorana u Moskvi od pandemije te prisilna otpuštanja tisuća radnika zbog rasta troškova. I on je govorio pod uvjetom anonimnosti.

No nema mnogo naznaka da je Putin spreman promijeniti računicu i odustati od maksimalističkih ratnih zahtjeva Kremlja. Prošlog je tjedna ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio zapadna sigurnosna jamstva koja Ukrajina smatra potrebnima za bilo kakav sporazum, te je pozvao na kraj režima u Kijevu.

Nije sva ruska nafta pod sankcijama

Rastući gospodarski pritisci ipak opterećuju Moskvu dok pokušava zadržati Trumpovu administraciju na svojoj strani tijekom pregovora o okončanju rata. „Ako Trump zaključi da Rusija sabotira pregovarački proces, moguće su nove sankcije, uključujući one na energetski sektor, a to je ozbiljan izazov za Rusiju“, tvrdi ruski akademik.

Nije sva ruska nafta pod sankcijama, a zapadne kompanije mogu je prevoziti dokle god se prodaje ispod ograničenja cijene koje je EU prvi put uveo u prosincu 2022. EU je oklijevao s potpunom zabranom zbog straha da bi to moglo izazvati nagli rast cijena nafte.

No kada su Sjedinjene Države u listopadu prošle godine uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, udio ruske nafte pod američkim sankcijama porastao je na 80 posto ukupne proizvodnje. Moskva je postala još ovisnija o floti u sjeni za prijevoz nafte preko Baltičkog i Crnog mora prema rafinerijama u Indiji, Turskoj i Kini.

Ukrajina je također pojačala napore u ciljanju flote u sjeni, dodatno povećavajući rizike i troškove prijevoza ruske nafte. Od kraja studenoga njezine su snage napale najmanje devet tankera povezanih s Rusijom.

Moskva bi mogla pokušati zastrašiti Europu

Europske vlade tvrde da mnogi brodovi ruske flote u sjeni, koji plove pod zastavama zemalja poput Kameruna i Sijera Leonea, ne ispunjavaju međunarodne sigurnosne standarde, dok se oni koji tijekom plovidbe mijenjaju zastavu, kao što je učinila Marinera, prema međunarodnom pomorskom pravu mogu smatrati „bezdržavnima“, što omogućuje njihovo zaustavljanje i pretragu.

U jeku pooštravanja mjera, Rusija bi mogla biti prisiljena registrirati veći dio flote u sjeni pod ruskom zastavom, što bi ih učinilo lakšim metama sankcija, posebno ako ih druge države izbrišu iz svojih registara, kažu analitičari.

No takav potez mogao bi povećati i mogućnost sukoba oko pokušaja zaustavljanja brodova pod ruskom zastavom, pri čemu bi Moskva mogla pokušati zastrašiti Europu kako bi odustala od mjera, navodi WP.

Ruski Pomorski odbor, pod nadzorom bivšeg čelnika Vijeća sigurnosti Nikolaja Patruševa, krajem prošlog mjeseca upozorio je da će biti poduzete mjere za zaštitu ruskih brodarskih interesa od djelovanja „neprijateljskih država“.

„Pitanje je hoće li Europljani te poteze poduzeti sami, bez sudjelovanja SAD-a. Tada bi mogle uslijediti protumjere, poput vojne pratnje“, zaključio je ruski akademik.