Von der Leyen: Pred EU su dva moguća puta
U NOVOM geopolitičkom kontekstu pred Europom su dva puta kojima može krenuti – nastaviti kao dosad ili iskoristiti trenutak i mobilizirati goleme resurse koje ima za obranu demokracije, istaknula je predsjednica EK Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica EU.
„Pred nama su dva moguća puta. Prvi se sastoji da kroz ovo razdoblje prođemo usvajajući menadžerski pristup koji nam omogućava da djelujemo na situaciju na terenu, u Ukrajini ili drugdje, fragmentarno ili postupno“, napisala je Von der Leyen čelnicima EU uoči izvanrednog summita, koji će se održati u četvrtak, a isključivo je posvećen europskoj obrani i potpori Ukrajini.
„Drugi je da iskoristimo priliku, da mobiliziramo goleme resurse koje Europa ima, da prizovemo svoj kolektivni duh za obranu demokracije. Vjerujem da je ova druga opcija naš jedini izbor. To je na, kraju krajeva, naša svrha“, kaže se u pismu.
Predsjednica Komisije kaže da je za drugu opciju potrebno osloboditi europski industrijski i proizvodni kapacitet i usmjeriti ga na sigurnost. „Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i o čemu ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu“, stoji u pismu.
Predsjednica Komisije navodi da je „Europa vrlo zahvalna“ Sjedinjenim Državama na potpori i ulozi koju su desetljećima imali za njezinu sigurnost.
„Kao predsjednici Komisije, snažni odnosi sa Sjedinjenim Državama jedan su od mojih glavnih ciljeva, bilateralno i kroz skupinu G7“, ističe i dodaje da se kontekst u kojem se danas nalazimo radikalno i drastično mijenja.
„Temelji na kojima je izgrađen cijeli poslijeratni europski politički i ekonomski poredak uzdrman je do srži. A kad je europski poredak uzdrman, povijest nas uči da cijeli međunarodni sustav može biti destabiliziran“, stoji u pismu Von der Leyen.
Predsjednica Komisije u svom pismu čelnicima država članica iznijela je plan za naoružavanje Europe u pet točaka, koji bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura.
Najveći dio od toga iznosa, oko 650 milijardi eura, osigurale bi države članice iz svojih proračuna, a preostalih 150 milijardi osiguralo bi se zajedničkim zaduživanjem.
Von der Leyen iznijela plan za naoružavanje Europe, ima pet točaka
SJEDINJENE Države obustavile su vojnu pomoć Ukrajini nekoliko dana nakon što se američki predsjednik Donald Trump sukobio s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnom uredu, potvrdio je dužnosnik Bijele kuće za Reuters.
„Predsjednik je jasno rekao da je usredotočen na mir. Trebamo i naše partnere da budu predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo svoju pomoć kako bismo bili sigurni da pridonosi rješenju“, rekao je dužnosnik. Iz Ureda Zelenskog nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentar.
„Ovo nije trajni prekid pomoći, to je stanka“, citirao je Fox News dužnosnika Trumpove administracije. Bloomberg je izvijestio da je isporuka cjelokupne američke vojne opreme koja trenutačno nije u Ukrajini zaustavljena, uključujući oružje u tranzitu u zrakoplovima i brodovima ili ono koje čeka u tranzitnim područjima u Poljskoj.
Von der Leyen iznijela plan za naoružavanje Europe
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je danas da bi novi planovi EU za jačanje europske obrambene industrije i povećanje vojnih kapaciteta mogli mobilizirati gotovo 800 milijardi eura. Na današnjoj konferenciji za novinare Von der Leyen je najavila da će EU predložiti da se državama članicama omogući veći fiskalni prostor za ulaganja u obranu, kao i 150 milijardi eura zajmova za takva ulaganja, uz mobilizaciju privatnog kapitala.
„Potrebno nam je veliko povećanje obrambenih kapaciteta, u to nema sumnje. Želimo trajan mir, ali trajan mir može se graditi samo na snazi, a snaga počinje jačanjem nas samih“, rekla je. Dodala je da je poslala pismo europskim čelnicima te je iznijela pet ključnih točaka plana za ponovno naoružavanje Europe:
- Povećanje javnog financiranja za obranu – ako države članice povećaju obrambenu potrošnju za 1.5% BDP-a, to bi moglo stvoriti fiskalni prostor od gotovo 650 milijardi eura u naredne četiri godine.
- Novi instrument koji omogućuje 150 milijardi eura zajmova za obrambene investicije država članica.
- Korištenje proračuna Europske unije za obrambene projekte.
- Mobilizacija privatnog kapitala kroz Uniju štednje i ulaganja.
- Mobilizacija privatnog kapitala preko Europske investicijske banke.
Von der Leyen je istaknula da bi ovi planovi mogli mobilizirati oko 800 milijardi eura za jačanje obrane i vojnih sposobnosti Europe. „Ovo je ključni trenutak za Europu i moramo ga iskoristiti“, poručila je.
Objašnjenje plana
Prva točka plana je dopustiti državama članicama da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a. Dakle, države članice moći će prekoračiti ograničenje za proračunski deficit ako se ta sredstva potroše na obranu. „Ako države članice povećaju troškove za obranu za prosječno 1.5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine“, rekla je Von der Leyen.
Druga točka plana predviđa novi instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Ta bi se sredstva koristila za protuzračnu i proturaketnu obranu, topničke sustave, bespilotne letjelice s projektilima i streljivom i sustave za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba, od kibernetičke do vojne mobilnosti.
„To će pomoći državama članicama da zajedno kupuju, a ovom opremom mogu masovno pojačati svoju potporu Ukrajini“, rekla je predsjednica Komisije. Zajednička nabava omogućila bi manje troškove, smanjila fragmentaciju, povećala interoperabilnost i ojačala obrambenu industrijsku bazu.
Treća točka odnosi se na korištenje proračuna EU za investicije u obranu. Von der Leyen je najavila da će predložiti državama članicama da same odluče žele li kohezijska sredstva koristiti za obranu.
Četvrta i peta točka odnose se na privlačenje privatnog kapitala bržom uspostavom Unije štednje i ulaganja te preko Europske investicijske banke, rekla je predsjednica Komisije.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
