Von der Leyen će u Bruxellesu najaviti ključne poteze EU. Stiže i premijer Kanade

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija bila je središnja tema na sastanku Komisije u Tervurenu početkom mjeseca, gdje se pripremao sadržaj govora. Sastanku je prisustvovao i Jim Hagemann Snabe, predsjednik uprave Siemensa i posebni savjetnik Komisije za primjenu umjetne inteligencije u industriji.

Na odvojenom sastanku šefova kabineta, gdje su se prioriteti pojedinih resora predstavljali Bjoernu Seibertu, šefu kabineta predsjednice, raspravljalo se o tome kako predstaviti utjecaj AI-ja na tržište rada.

Tim Ursule von der Leyen zatražio je od nadležnih službi najnovije podatke o broju radnih mjesta koja bi se mogla ugasiti ili stvoriti zbog širenja ove tehnologije, rekao je jedan od dužnosnika upućen u sadržaj razgovora.

Konkurentnost

Dvije godine nakon izvješća bivšeg talijanskog premijera Marija Draghija o načinima za obnovu konkurentnosti kontinenta, von der Leyen planira analizirati napore svoje Komisije u suzbijanju gospodarske stagnacije smanjenjem birokracije.

Jedan visoki europski dužnosnik navodi da će predsjednica govoriti o „temeljitom čišćenju“ propisa i uvođenju načela jednostavnosti u sam proces izrade pravila. „Iskreno, ona to jednostavno mora napraviti“, dodao je isti izvor.

Ipak, isti izvori napominju da konkurentnost ovaj put neće toliko biti u fokusu govora.

Klima

Nakon ljeta obilježenog sušama i velikim šumskim požarima diljem Europe, prilagodba klimatskim promjenama bit će jedna od središnjih točaka obraćanja. To je bila i jedna od glavnih tema na pripremnom seminaru povjerenika početkom mjeseca.

Komisija već radi na planu za jačanje otpornosti Europe na klimatske promjene. Taj paket mjera, predviđen za kraj listopada, vjerojatno će uključivati zajedničke klimatske scenarije s opisom budućih uvjeta za koje se države članice moraju pripremiti, kao i redovite procjene rizika. Očekuje se da će se ti planovi spomenuti u govoru, no nije sigurno koliko će detalja predsjednica otkriti.

Tema klime aktualna je u vrijeme dok Komisija brani svoj cilj smanjenja emisija do 2040. godine, a istodobno raste pritisak industrije i nacionalnih vlada da se ograniče ekonomski troškovi zelene tranzicije.

Povjerenik za klimu Wopke Hoekstra izjavio je za Politico da Komisija želi osigurati da planiranje otpornosti postane standard u europskoj i nacionalnoj politici. To znači da bi se klimatska otpornost uzimala u obzir pri svakoj odluci o ulaganjima u infrastrukturu ili pri donošenju zakona.

Jedan dužnosnik dodaje da bi govor mogao uključiti i teme otpornosti na nestašicu vode te kružnog gospodarstva. Povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen također je izrazio nadu da će prilagodba klimi biti istaknuta. „Moramo učiniti više. Svjesni smo potrebe za ublažavanjem klimatskih promjena, ali jednako je važna i prilagodba na njih“, rekao je.

Trgovina

Neizvjesno je hoće li von der Leyen ove godine izravno spomenuti Kinu. Njezina najava istrage o kineskim subvencijama za električna vozila iz govora 2023. godine potaknula je Peking na uvođenje protumjera na europski izvoz svinjetine i konjaka.

Prema riječima jednog dužnosnika, takvog scenarija ovaj put neće biti i predsjednica neće najavljivati nove istrage. Kina neće biti središnja tema, iako se očekuje da će von der Leyen istaknuti potrebu za bržom diversifikacijom gospodarstva, a možda i spomenuti novi alat Komisije namijenjen tom cilju.

Migracije

Govor se održava nedugo nakon krize u Ceuti, gdje je ulazak desetaka tisuća migranata na španjolski teritorij tijekom ljeta izazvao znatne političke napetosti unutar Unije.

Povjerenik za migracije Magnus Brunner predstavio je kolegama izvješće o lekcijama iz te situacije i bio je jedini povjerenik koji je održao takvu prezentaciju na nedavnom seminaru, doznaje Politico.

Von der Leyen će u govoru vjerojatno pozvati na jačanje Frontexa, agencije za granice EU-a. To uključuje plan da se broj europskih graničara i obalne straže više nego utrostruči, sa sadašnjih 7800 na 30.000. Prema informacijama trojice dužnosnika, planira se i proširenje ovlasti Frontexa, što bi agenciji omogućilo djelovanje u takozvanim „centrima za povratak“ u trećim zemljama.

Dva izvora navode da bi von der Leyen mogla signalizirati mogućnost financiranja granične infrastrukture, uključujući ograde, iz proračuna EU-a. To bi predstavljalo značajnu promjenu dosadašnje politike Komisije. Također bi mogla predložiti korištenje fondova Unije za pomoć državama članicama u financiranju centara za povratak izvan granica EU-a.

Ipak, najspornija ideja koja se razmatra jest uvođenje europskog okvira za situacije iznimnog migracijskog pritiska. To bi omogućilo privremenu suspenziju nekih pravila o azilu i brži povratak migranata. Sličan prijedlog nedavno je iznio i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Obrana

Očekuje se da će obrana i sigurnost biti jedna od središnjih tema govora, s obzirom na to da se početkom listopada očekuje predstavljanje Sigurnosne strategije. Ta je strategija prvotno trebala biti objavljena nakon samita NATO-a u Ankari u srpnju. Njezino odgađanje potaknulo je pretpostavke da će von der Leyen iskoristiti govor kako bi unaprijed predstavila ključne elemente tog dokumenta.

Komisija priprema i ažuriranu politiku za Arktik, koja bi trebala biti predstavljena 20. listopada pod novim nazivom – Strategija za sjeverno susjedstvo i Arktik. Von der Leyen se nedavno vratila s Grenlanda uz poruku da se Europa želi „aktivnije angažirati na Arktiku“.

Budući da će govoru prisustvovati i kanadski premijer Mark Carney, jedan dužnosnik EU-a smatra da bi von der Leyen mogla najaviti zajedničku sigurnosnu inicijativu s Ottawom. „Sigurnost i obrana su teme u kojima se ona najbolje snalazi“, dodao je izvor. Drugi visoki dužnosnik primijetio je da von der Leyen ugošćuje Carneya, a „dobar domaćin“ uvijek priprema darove, iako nije mogao pojasniti o kakvim se točno političkim potezima radi.

Društvene mreže

Von der Leyen je potvrdila da će govor iskoristiti za predstavljanje planova o dobnim ograničenjima na društvenim mrežama, a zakonski prijedlog mogao bi biti objavljen istog dana. Pritom će se morati očitovati o nizu kompleksnih pitanja, uključujući koja će biti minimalna dobna granica te hoće li dopustiti državama članicama da same određuju svoja pravila. Prošlog tjedna na ministarskoj večeri u Dublinu države se nisu uspjele dogovoriti oko konkretne brojke, rekli su dužnosnici za Politico.

U ponedjeljak je Politico izvijestio da će Komisija u četvrtak predstaviti novi „EU KIDS Act“. Prijedlogom se želi stvoriti sustav u kojem bi pristup društvenim mrežama za mlađe od 15 godina bio moguć samo uz roditeljski nadzor. Vjerojatno je da će Komisija proširiti dobna ograničenja i na druge usluge, poput platformi za videoigre i AI chatbotova.

„Ne moramo prihvatiti da djetinjstvo oblikuju algoritmi“, poručila je von der Leyen u četvrtak.