Mnoge od crnog vina boli glava: „Problem bi mogao biti sastojak u skupljim sortama“

AMERIČKI su znanstvenici možda otkrili zbog čega neke ljude zaboli glava već nakon konzumacije male količine crnog vina, premda se sa sličnim problemom ne susreću pri konzumaciji ostalih vrsta alkohola, piše BBC. Tim s Kalifornijskog sveučilišta kaže da je razlog tomu spoj prisutan u crnome grožđu koji može utjecati na razgradnju alkohola u organizmu. Riječ je o antioksidansu ili flavanolu, spoju poznatom kao kvercetin koji nalazimo u kožici grožđa.

„Ako se grožđe uzgaja na prostoru s više sunca, tada ono proizvodi više kvercetina. To znači da bi za ljude sklonije glavobolji konzumacija skupljih, a ne jeftinijih crnih vina mogla predstavljati veći problem“, kazao je BBC-ju jedan od istraživača, profesor Andrew Waterhouse.

„Jeftine sorte grožđa uzgajaju se na velikim čokotima s više listova i ne dobivaju previše sunca, a visokokvalitetno grožđe se dobiva s trsova s manje lišća i izloženije je sunčevim ultraljubičastim zrakama. Velika pažnja pridaje se količini sunca koju grožđe dobiva da bi se unaprijedila kvaliteta vina“, pojasnio je Waterhouse.

Drugi mogući uzroci

Nekoliko je pretpostavki o tomu zbog čega se već pola sata nakon konzumiranja čak i manje količine crnog vina kod pojedinaca može pojaviti glavobolja. Neki smatraju da su uzrok sulfiti – konzervansi koji se koriste za produljenje roka trajanja i održavanje svježine vina, no obično je koncentracija sulfita veća u slađim vinima u odnosu na crna.

Premda su neki ljudi alergični na sulfite i znaju da ih moraju izbjegavati, malo je dokaza po kojima su oni uzrok glavobolje. Drugi mogući krivac je histamin koji se češće nalazi u crnim nego u bijelim ili rose vinima. Histamin može prouzročiti proširenje krvnih žila u organizmu, što pak može potaknuti glavobolju. No ni zato nema pouzdanog dokaza.

Razgradnja alkohola u organizmu odvija se u dva koraka – alkohol se pretvara u toksičan spoj acetaldehid, koji zatim enzim za metaboliziranje alkohola (ALDH2) pretvara u neškodljiv ocat. Ako se ovo potonje ne dogodi, štetni acetaldehid se gomila i uzrokuje simptome.

„Kad kvercetin uđe u krvotok, organizam ga pretvara u drugačiji oblik koji se zove kvercetin glukuronid“, kazao je Waterhouse. S obzirom na to da kvercetin glukuronid ometa enzim koji pomaže u razgradnji alkohola, može prouzročiti nakupljanje kemikalije koja se zove acetaldehid, a to opet može rezultirati mučninom i glavoboljom.

„Konačno smo na pravome putu da objasnimo ovaj tisućljetni misterij“

Znanstvenici kažu da se slično zbiva i pri pojavi glavobolje nakon konzumacije crnog vina jer su u laboratoriju dokazali da kvercetin može posredno blokirati rad ALDH2. No kvercetin je problematičan samo kad se miješa s alkoholom, kažu znanstvenici koji su rezultate studije objavili u časopisu Scientific Reports.

Taj spoj nalazimo i u mnogim drugim vrstama voća i povrća, a dostupan je i kao suplement jer djeluje protuupalno i samostalno ne izaziva glavobolje. Istraživači tek trebaju dokazati ovu teoriju na ljudima.

Jednostavno ispitivanje moglo bi se provesti tako što bi se dobrovoljcima sklonim glavobolji od crnog vina dao suplement kvercetina ili placebo uz čašu votke.

„Konačno smo na pravome putu da objasnimo ovaj tisućljetni misterij. Sljedeći korak je znanstveno ispitivanje na ljudima u kojih se javljaju ovakve glavobolje“, rekao je jedan od autora istraživanja, profesor na Kalifornijskom sveučilištu i neurolog Morris Levin.