EU kuje veliki plan za Ukrajinu. Najveći problem bi se mogao riješiti sam od sebe

Četiri godine nakon početka ruske invazije, i dok Kijev inzistira da se članstvo u EU do 2027. godine uključi u mirovni sporazum s Kremljom, ova ideja, koja je još u ranoj fazi, predstavljala bi dramatičan zaokret u dosadašnjoj politici proširenja, piše Politico.

Plan bi omogućio Ukrajini da dobije mjesto za stolom u Bruxellesu prije nego što provede sve reforme potrebne za punopravno članstvo. Europski dužnosnici i ukrajinska vlada ističu kako je kandidatura Kijeva hitna.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je novinarima u Kijevu rekao kako će Rusija vjerojatno pokušati „zaustaviti njihov put prema EU“. Na pitanje o važnosti formaliziranja datuma pristupanja 2027. godine, odgovorio je: „Zato i kažemo – navedite datum. Zašto baš datum? Zato što će taj datum potpisati Ukrajina, Europa, SAD i Rusija.“

„Europa više brzina“

Ova ideja EU-a podsjeća na nacrt „Europe više brzina“ francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je on više puta iznio od svog dolaska na vlast 2017. godine. Najnovija verzija neformalno se naziva „obrnuto proširenje“, prema jednom dužnosniku EU-a i dvojici europskih diplomata, jer zapravo uvodi zemlje u blok na početku procesa ispunjavanja kriterija, a ne na kraju.

Dužnosnici EU-a kažu da je ideja privlačna jer bi Kijevu dala vremena da dovrši reforme demokratskih institucija, pravosuđa i političkog sustava, a istovremeno smanjila vjerojatnost da će odustati od nade za ulazak u blok i okrenuti leđa Zapadu. No, put nije bez prepreka, a najveća je mađarski premijer Viktor Orban, koji se protivi članstvu Ukrajine.

Na temelju razgovora s pet diplomata iz različitih zemalja, tri dužnosnika EU-a i dva ukrajinska dužnosnika, kojima je zajamčena anonimnost kako bi mogli govoriti o povjerljivim pregovorima, Politico je identificirao pet koraka u ovom planu.

Priprema Ukrajine

EU prioritetno radi na ukrajinskoj kandidaturi za članstvo. To uključuje i pružanje Kijevu neformalnih smjernica u pregovorima o takozvanim klasterima – pravnim cjelinama na putu prema članstvu.

Unija je Ukrajini već dostavila detalje o tri od šest pregovaračkih klastera, a na neformalnom sastanku ministara za europske poslove na Cipru u ožujku, EU namjerava posjetiteljskoj ukrajinskoj delegaciji dati pojedinosti o dodatnim klasterima kako bi se i na njima moglo početi raditi.

„Unatoč najtežim mogućim okolnostima i ruskoj agresiji koja još traje, Ukrajina ubrzava provedbu reformi“, rekla je za Politico Marilena Raouna, zamjenica ciparskog ministra za Europu, čija zemlja predsjeda Vijećem EU-a. Dodala je kako će sastanak 3. ožujka biti usmjeren na potvrdu te podrške.

Ipak, jedan dužnosnik EU-a naglasio je kako u reformama „neće biti prečaca“. Tu su poruku ponovila i dva visoka diplomata iz zemalja koje snažno podržavaju Ukrajinu, kao i svi dužnosnici EU-a s kojima je Politico razgovarao.

„Članstvo u EU donosi korist samo ako prođete kroz transformaciju koju nosi proces proširenja – u tome je prava snaga članstva u EU“, rekao je jedan dužnosnik.

„Europska komisija mora pomiriti dvije stvari: potrebu za brzim djelovanjem, ali i provedbu reformi u Ukrajini.“

Kijev sa svoje strane poručuje da je spreman obaviti posao. „Tehnički ćemo biti spremni do 2027.“, izjavio je Zelenski u petak. „Govorimo o kraju rata i istovremenim sigurnosnim jamstvima. A EU je za nas sigurnosno jamstvo.“

Stvaranje „lakog“ članstva

Vlade članica EU-a na sastanku u Bruxellesu u petak ispitivale su predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen o naporima da se izađe iz zastoja u primanju novih članica. Prema diplomatima koji su sudjelovali u raspravi, ona je iznijela različite opcije i modele koje EU razmatra, a među njima je bila i ideja „obratnog proširenja“.

„Bila bi to neka vrsta rekalibracije procesa – prvo se pridružite, a onda postupno uvodite prava i obveze“, pojasnio je jedan dužnosnik EU-a upoznat s raspravom. „Dakle, došlo bi do ponovnog promišljanja načina na koji provodimo pristupanje, temeljeno na vrlo drugačijoj situaciji koju imamo sada.“

Cilj nije sniziti kriterije, već poslati snažnu političku poruku zemljama čiji je pristupni put zaustavljen zbog rata ili protivljenja iz nekih glavnih gradova – ne samo Ukrajini, već i Moldaviji i Albaniji. „Važno je poslati političku poruku“, rekao je jedan diplomat EU-a.

„Agresorski rat traje već četiri godine. Ukrajincima je potrebna podrška. EU mora pružiti tu podršku, politički i psihološki.“

Iako je Zelenski ranije izjavio da Ukrajina neće prihvatiti drugorazredni status, jedan dužnosnik upoznat sa stavom Kijeva kaže da bi mogli biti otvoreni za rješenje koje formalizira put zemlje u EU prije punopravnog članstva.

Jedan moldavski dužnosnik rekao je za Politico da njegova zemlja „želi ući u Europsku uniju koja učinkovito funkcionira i izvan sadašnjih 27 država članica“ te da pozdravljaju rasprave o unutarnjim reformama. Istovremeno, „puno članstvo – s jednakim pravima i punim sudjelovanjem u donošenju odluka – mora ostati jasan i konačan cilj“.

Albanski premijer Edi Rama prošlog je mjeseca izjavio da je kreativan pristup članstvu „dobra ideja“ i da bi njegova zemlja čak prihvatila privremeno nemati vlastitog povjerenika. No, ideja ima i protivnike. „Načelno, ne možete imati dvije kategorije država članica“, rekao je jedan dužnosnik EU-a. „To ne bi bilo pošteno ni prema Ukrajini, ni prema europskom projektu. Poruka bi trebala biti da se ubrzaju reforme.“

Posebno je Njemačka protiv stvaranja više razina članstva i oprezna je da se zemljama koje uđu prije nego što su spremne ne bi obećavalo nešto što Bruxelles ne može ispuniti. Ipak, postoji nada da bi se Berlin moglo uvjeriti ako ključni igrači poput Pariza, Rima i Varšave stanu iza plana.

Najveći izazov je dobiti suglasnost – i zaobići Orbana

Najveći izazov za ukrajinsko članstvo je dobiti suglasnost svih 27 država članica, jer svaka odluka o proširenju zahtijeva jednoglasnost. Orban, najbliži Putinov saveznik u EU, čvrsto se protivi. No, Komisija i glavni gradovi EU-a s pažnjom prate mađarske izbore u travnju i rade na načinima da zaobiđu Orbanov veto.

Orban se suočava s tijesnom utrkom i zaostaje u anketama. Pitanje članstva Ukrajine koristi kao oružje u kampanji, pa je tako tijekom vikenda izjavio da je „Ukrajina naš neprijatelj“ zbog zalaganja za zabranu uvoza ruske energije te da se „nikada“ ne bi trebala pridružiti EU-u.

Nitko od dužnosnika s kojima je Politico razgovarao ne vjeruje da će se Orban predomisliti prije izbora. Antipatija mađarskog premijera prema Kijevu je „duboko ukorijenjena“, rekao je jedan visoki diplomat EU-a.

„To je osobna stvar između Orbana i Zelenskog. To je više od strateške ili taktičke igre.“ Njih su se dvojica više puta međusobno napadali. Zelenski je javno optužio Orbana da „radi vrlo opasne stvari“ blokiranjem puta Ukrajine u EU, dok je Orban Ukrajinu nazvao „jednom od najkorumpiranijih zemalja na svijetu“.

Nekoliko dužnosnika EU-a izrazilo je nadu da bi, ako Orban izgubi izbore, njegov suparnik Peter Magyar, konzervativni vođa oporbene stranke Tisza, mogao promijeniti stav, s obzirom na to da je obećao to pitanje staviti na referendum.

Trump kao adut iz rukava

Iako se Orbanovo protivljenje čini nepopustljivim, europski čelnici vjeruju da postoji jedan čovjek koji bi ga mogao natjerati da se predomisli: Donald Trump.

Američki predsjednik, koji je blizak s Orbanom i podržao ga je uoči mađarskih izbora, ne skriva želju da upravo on posreduje u mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije. S obzirom na to da je pristupanje Ukrajine EU-u do 2027. uključeno u nacrt prijedloga za okončanje rata, postoji nada da bi Trump mogao nazvati Budimpeštu kako bi se dogovor postigao.

Zelenski je u petak aludirao na tu nadu. Prema mirovnom prijedlogu, SAD „preuzima obvezu da bude jamac da nitko neće blokirati“ elemente sporazuma, rekao je.

„Razgovaramo o tome hoće li Sjedinjene Američke Države politički surađivati s nekim europskim entitetima kako ne bi došlo do blokade.“

Jedan diplomat EU-a podsjetio je da je Trumpova administracija i ranije vršila pritisak na Orbana tijekom pregovora o paketima sankcija protiv Moskve.

Posljednja opcija

Ako Trumpovo umijeće pregovaranja ne uspije, EU ima još jednu kartu: ponovno aktiviranje članka 7. Ugovora o EU-u protiv Mađarske, navode dva diplomata.

Članak 7., koji se primjenjuje kada se smatra da je neka zemlja u opasnosti od kršenja temeljnih vrijednosti bloka, najozbiljnija je politička sankcija koju EU može nametnuti jer suspendira prava članice, uključujući i pravo glasa o primanju novih zemalja.

EU još nema namjeru povući taj potez, smatrajući da bi to išlo na ruku Orbanu uoči izbora u travnju. Međutim, glavni gradovi procjenjuju podršku za korištenje tog alata ako Orban bude ponovno izabran i nastavi opstruirati donošenje odluka. Takav potez je „apsolutno moguć“, rekao je treći diplomat.