Trump i Musk tvrde da Europa propada. Zapravo je bolja od Amerike

BDP

SAD je najveća svjetska ekonomija. U EU prosjek BDP-a po stanovniku iznosi oko 72% američkog.

No, kako pokazuje karta OWD-a, među europskim zemljama ima nekoliko, poput Nizozemske sa 70,9 tisuća USD po glavi i Njemačke sa 62,8, koje su blizu SAD-u koji ima 75,4, a ima ih i koje su bolje, poput Norveške s 91,1 i Irske sa 115,3. Hrvatska s 42,6 tisuća ne zaostaje puno za Japanom koji ima 46 tisuća, dok Kina ima samo 23,8.

Američki BDP raste brže nego europski, no taj rast djelomično dolazi od bržeg povećanja broja stanovnika. Ekonomist Damir Novotny kaže da rast SAD-a ima svoje izvorište u samim temeljima američkog ekonomskog sustava, izuzetnoj povezanosti između akademske i poslovne zajednice, inovacijama i globalizaciji.

„Zapadna je Europa u mnogim sastavnicama ekonomskog rasta zadnjih desetljeća bila uspješnija. No, proširenje EU-a na zemlje srednje i istočne Europe, zbog nasljeđa ekonomski neučinkovitog socijalizma povećava razliku u BDP-u u korist SAD-a. Ta će se razlika smanjivati ako EU nastavi provoditi politike ravnomjernog regionalnog razvoja“, tumači Novotny.

Inovacije

Prema podacima WIPO-a i OECD-a, SAD ima više patentnih prijava po stanovniku nego EU – oko 1.200-1.400 prijava na milijun stanovnika u SAD-u naspram približno 700-900 u EU.

EU se često prikazuje kao mjesto gdje snažna socijalna država koči inovacije, no ne postoji nužna suprotstavljenost socijalne sigurnosti tehnološkom napretku. Primjerice, Švedska s visokim porezima i jakom socijalnom državom stvara globalne tehnološke kompanije i ima oko 1.500-1.800 patentnih prijava na milijun stanovnika, dakle više od SAD-a. Njemačka uz zaštićena radnička prava ostaje industrijski inovacijski motor, a Finska odlično kombinira vrhunsko obrazovanje i javna ulaganja u istraživanje.

Stručnjaci uglavnom upozoravaju da problem EU nije socijalni model, nego njegova rigidna provedba. EU previše regulacijama guši mala poduzeća na njihovom početku, nema pravo jedinstveno tržište te ne olakšava otklanjanje stigme bankrota kao neuspjeha. Iako formalno postoji jedinstveno tržište, u praksi je ono fragmentirano različitim nacionalnim regulacijama, poreznim pravilima, tržištima kapitala i digitalnim standardima, što otežava brzo širenje poduzeća unutar EU-a.

Demografija i imigracija

Demografski podaci također govore u prilog SAD-a, iako razlika u stopama fertiliteta nije naročito velika (SAD ima 1,6-1,7 djece po ženi, a EU oko 1,4-1,5). Pritom treba istaknuti da je glavni razlog za razliku to što SAD ima veći priljev imigranata i stoga mlađe stanovništvo.

Gubitak kršćanskog identiteta

Navedeni pokazatelji govore suprotno tezi o ugroženosti EU imigracijom i gubitkom kršćanskog identiteta. Priljev imigranata u EU manji je nego u SAD.

Osim toga, podaci pokazuju da u SAD-u kršćani čine oko 62-65 % stanovništva, pripadnici drugih religija oko 7 %, dok se oko 29-30 % ljudi izjašnjava nepovezanima s bilo kojom religijom. Prema Pewu, u EU se kršćanima izjašnjava oko 64 % stanovništva, muslimanima oko 2 %, nereligioznima oko 27 %, a pripadnicima ostalih religija oko 7 %.

Nesigurnost, ubojstva i terorizam

Za kvalitetu života jedan od ključnih čimbenika je sigurnost.

Prema OWD-u u 21. stoljeću stopa ubojstava u SAD-u iznosila je oko 5,7 do 6,4 na 100 000 stanovnika godišnje i bila je postojana, dok je u EU padala do 2,0 i nastavlja padati (grafikon dolje).

Stope žrtava terorizma niske su u obje regije. U SAD-u je u zadnjih 25 godina, ako se uključe napadi 11. rujna, bilo oko 3.550 žrtava, što je oko 0,043 na 100.000 stanovnika godišnje. U Europi je bilo oko 750 žrtava, odnosno oko 0,0067 na 100.000. U oba slučaja rizik je manji od rizika da nas ubije munja, no, opet je u SAD-u viši. Osim toga, u SAD-u posljednjih desetljeća jača desničarski terorizam.

Nejednakost

Važan čimbenik za osjećaj zadovoljstva životom je i jednakost u primanjima. Prema Gini koeficijentu raspodjele dohotka, SAD ima indeks oko 0,42, a EU oko 0,30. Osim toga, nejednakost se u SAD-u povećava znatno brže nego u EU (karta dolje).

Dostupnost zdravstvenog sustava

Zdravstveni sustavi često su najjači kontrapunkt američkoj slici o blagostanju.

U većini zemalja EU-a svi stanovnici imaju univerzalni pristup zdravstvenoj skrbi, dok u SAD-u znatan broj ljudi nema osiguranje ili se suočava s vrlo visokim troškovima. Iako SAD ima najskuplji zdravstveni sustav i troši više nego dvostruko od prosjeka OECD-a, on je ujedno i jedan od najneefikasnijih.

Primjerice, podaci pokazuju da je u EU prosječno očekivano trajanje života oko 81,7 godina, u nekim zemljama poput Italije čak oko 84, dok je u SAD-u oko 79,5. Osim toga, ono u SAD-u stagnira i pada, dijelom i zbog nedostupnosti zdravstva, dok u EU-u i dalje raste.

Podaci također pokazuju da najbogatijih 1 % Amerikanaca živi 14,6 godina duže od najsiromašnijih 1 %.

Dostupnost obrazovanja

Američka sveučilišta privlače vrhunske istraživače i nude izvanredne mogućnosti, no put do diplome često je financijski rizičan.

Prema Federal Reserveu prosječan studentski dug u SAD-u prelazi 37.000 USD, što mnoge mlade tjera da biraju studij prema cijeni, a ne prema interesima i talentima.

U većini europskih zemalja studiranje se financira iz državnih sredstava.

Socijalna sigurnost

Socijalna sigurnost još je jedna velika razdjelnica.

U EU je uobičajeno da država intervenira kad ljudi izgube posao, kada dobiju djecu, ili kada trebaju pomoć u starosti. EU u prosjeku ulaže oko 20–25 % BDP-a u socijalnu zaštitu, dok SAD troši oko 18 % uz osjetno uži obuhvat. Mnoge naknade koje su u EU standardne, poput dječjih doplataka i duljih naknada za nezaposlene, u SAD-u su ograničene ili ih nema.

U SAD-u prevladava ideja o individualnoj odgovornosti i manjoj ulozi države, što može potaknuti poduzetnost, ali mnoge ostavlja izloženima većem riziku. Navedeno se također odražava u stopi siromaštva koja u SAD-u iznosi oko 23 %, a u EU 16,5 %.

Stoga ne čudi da Europljani prijavljuju veći osjećaj financijske sigurnosti nego Amerikanci.

Osjećaj zadovoljstva životom

Kada se mjeri zadovoljstvo životom, skandinavske zemlje već godinama zauzimaju vrh svjetskih ljestvica s ocjenama između 7,4 i 7,8, dok SAD uglavnom zaostaje za oko 20. mjesta sa 6,9.  Problem nije samo u prihodima, nego i u ravnoteži odnosa posla i slobodnog vremena. Prema OECD-u Europljani u prosjeku godišnje rade 150–300 sati manje od Amerikanaca.

Promašena teza

Novotny kaže da su tvrdnje Trumpa i Muska promašene.

„Europa još uvijek osjeća posljedice ogromnih šteta koje su na socio-ekonomski razvitak počinili politički eksperimenti iz 20. stoljeća – nacionalni – socijalizam i komunizam. SAD se može činiti uspješniji zbog snage svoje ekonomije sklone inovacijama i uspješnoj implementaciji novih tehnologija te snažnom tržištu kapitala.

No, EU snagu crpi iz kulturno-povijesne baštine, raznolikosti koju Trump i Musk ne razumiju, iz visoke razvijenosti industrijske i društvene infrastrukture te privlačnosti za mnoge ljude svijeta. Euro je, nakon dolara, druga rezervna valuta na svijetu. EU ostvaruje velike uspjehe u proizvodnji i izvozu kvalitetne hrane, a njemačka inženjerska baština iznimno je snažna.

EU je turistički najuspješnija regija, europska moda i gastronomija su svjetski lideri, jednako kao i farmaceutska industrija. EU je svjetski lider u proizvodnji zrakoplova, a u novije vrijeme postaje i u vojnoj industriji. Europa je u mnogim ekonomskim sektorima uspješnija od SAD-a, ali je slabija u primjeni digitalnih tehnologija.

Europa, a osobito EU, nije ni na koji način pred civilizacijskim kolapsom kako to u svojem imaginariju pretpostavlja Trump“, zaključuje Novotny.