Trumpov rat gura Europu prema novom šoku. „Vrijeme je da počnete štedjeti“

Riječ je o naftovodu Istok-Zapad, dugom više od 1200 kilometara, koji sirovu naftu transportira iz bušotina na istoku zemlje sve do crvenomorske luke Yanbu na zapadu. Taj pravac postao je žila kucavica saudijskog izvoza otkako je zbog rata s Iranom plovidba kroz Hormuški tjesnac praktički blokirana.

Snimke koje pokazuju razmjere razaranja na ključnoj energetskoj ruti objavila je iranska državna radiotelevizija IRIB, tvrdeći da je sustav pretrpio teška oštećenja nakon udara te da će sanacija trajati mjesecima.

Novi poremećaj u opskrbi odmah je pogurao cijene nafte prema gore. Terminski ugovori za sirovu naftu Brent kretali su se blizu 108 dolara po barelu, dok su cijene na fizičkom tržištu u Europi još i više, pa je referentna cijena Brenta dosegla oko 122 dolara po barelu, pokazuju podaci LSEG-a.

Hoće li poskupjeti gorivo u Hrvatskoj?

Ključno je pitanje koliko će se ovaj novi poremećaj preliti na cijene goriva u Europi i Hrvatskoj. Fizičke nestašice nafte na domaćim benzinskim crpkama neće biti. Hrvatska se sirovom naftom opskrbljuje morskim putem preko terminala u Omišlju i sustava JANAF-a, nabavljajući je iz različitih izvora.

Ipak, skupa europska nafta neizbježno će utjecati na cijene na hrvatskim crpkama. Maloprodajne cijene goriva u Hrvatskoj izračunavaju se na temelju kotacija naftnih derivata na mediteranskom tržištu. Kada cijena fizičkog barela u Europi skoči preko 120 dolara, to automatski podiže i mediteranske kotacije, što znači da će u idućem ciklusu obračuna ulazna cijena goriva za Hrvatsku biti znatno viša.

Trumpov rat ne pokazuje znakove jenjavanja

Pitanje nije samo koliko će poskupjeti gorivo. Šire je pitanje što nastavak rata znači za širu sliku. Ono što je počelo kao Trumpov fijasko u međuvremenu je preraslo u globalnu krizu s ozbiljnim posljedicama za energiju, inflaciju, trgovinu i gospodarski rast.

A rat ne pokazuje znakove jenjavanja. Trump je rekao da očekuje da će rat završiti tek nakon američkih međuizbora 3. studenoga, dok je mogućnost pregovora spomenuo kao nešto što Washington trenutačno ne razmatra.

Situaciju dodatno komplicira brzo napredovanje Hutista u južnom dijelu Crvenog mora. Oni su na tom području zauzeli bitne položaje u blizini tjesnaca Bab el-Mandeb, koji je posebno važan upravo zbog rata s Iranom. Riječ je o uskom prolazu koji povezuje Crveno more s otvorenim oceanom i azijskim tržištima, a kroz njega u normalnim okolnostima prolazi oko 12 posto svjetske trgovine.

Svjetska banka i ECB upozoravaju na usporavanje rasta

Takav razvoj događaja teško može ostati ograničen samo na energetsko tržište. Kako je prenio Reuters, glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill upozorio je da bi daljnja eskalacija rata mogla ponovno ubrzati inflaciju, zadržati kamatne stope dulje na visokim razinama i snažno usporiti svjetsko gospodarstvo. U težem scenariju globalni rast u 2026. mogao bi pasti na svega 1,3 posto.

Europska središnja banka već upozorava da rat na Bliskom istoku ponovno pojačava inflacijske pritiske u europodručju.

„Očekuje se da će inflacija dosegnuti vrhunac od 3,6% u četvrtom tromjesečju 2026. zbog naglog porasta cijena energije koji je rezultat sukoba na Bliskom istoku, a porast cijena sirove nafte pojačan je dodatnim pritiscima na rast cijena rafiniranih naftnih derivata te veleprodajnih cijena plina i električne energije“, navodi ECB u svojoj rujanskoj analizi.

Dodaju da se skuplji energenti postupno prelijevaju i na cijene hrane, robe i usluga, dok istodobno otežavaju daljnje spuštanje kamatnih stopa.

Tri scenarija za gospodarstvo europodručja

ECB je zbog velike neizvjesnosti oko rata na Bliskom istoku i cijena energije iznio tri moguća scenarija za gospodarstvo europodručja.

U blažem scenariju cijene energije normalizirale bi se brže, inflacija bi se postupno vratila prema ciljanim 2 posto, a gospodarski rast bio bi nešto snažniji. Nepovoljni scenarij pretpostavlja dugotrajniji rast cijena energije, više inflacije i slabiji rast BDP-a u 2027. i 2028. godini.

U najtežem scenariju energetski šok bio bi još snažniji i dugotrajniji, uz jače prelijevanje na plaće i cijene drugih proizvoda. To bi značilo trajno višu inflaciju i znatno slabiji gospodarski rast u 2027. godini.

Novotny: Tržište nafte vrlo brzo reagira na ratove

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Index kaže da bi se rast cijena nafte gotovo sigurno trebao preliti i na cijene naftnih derivata.

„Tržište nafte i naftnih derivata vrlo brzo reagira na ratove i geopolitičke poremećaje, što smo kroz povijest vidjeli mnogo puta. Najviše su pogođena azijska tržišta, koja su znatno ovisnija o nafti koja dolazi iz Perzijskog zaljeva i prolazi kroz ključne pomorske pravce na Bliskom istoku.

Europa je u nešto povoljnijem položaju jer ima pristup alternativnim izvorima, prije svega iz Sjevernog mora i sjeverne Afrike. No rast cijene nafte ne mora se uvijek u istoj mjeri odraziti na cijene derivata.

Ako se u dogledno vrijeme otvore novi dobavni pravci i poveća ponuda iz drugih izvora, primjerice iz Norveške i sjeverne Afrike, moguće je očekivati kretanje cijena i u suprotnom smjeru. Ipak, neizvjesnosti su trenutačno ogromne, tržište je vrlo nervozno i snažno reagira na svaki novi razvoj događaja“, kaže.

Ne očekuje hiperinflaciju, ali…

Novotny je potom šire komentirao moguće posljedice rata i drugih globalnih pritisaka na europsku i svjetsku ekonomiju.

„Ne možemo računati na to da će se rast cijena i inflacija u dogledno vrijeme potpuno zaustaviti. Ne očekujem hiperinflaciju kakvu smo viđali u nekim povijesnim razdobljima, pa i u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, ali mislim da će inflacija još neko vrijeme ostati iznad razine koju središnje banke smatraju poželjnom. ECB nastoji održavati inflaciju oko dva posto, no u ovakvim okolnostima to neko vrijeme neće biti moguće“, kaže Novotny.

Dodaje da će se ekonomski akteri prilagođavati višim troškovima i podizati cijene, zbog čega bi se mogla pojaviti kombinacija slabog rasta i povišene inflacije.

„To je stagflacija, kakvu smo već vidjeli nakon velikih naftnih šokova u prošlosti. Ipak, danas ne očekujemo rast cijena nafte takvih razmjera, pa je i vjerojatnost vrlo snažnog inflacijskog udara manja“, kaže Novotny.

Klimatske promjene dodatno pritišću cijene hrane

Kao drugi veliki izvor pritiska na cijene izdvaja klimatske promjene.

„One već snažno utječu na poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju hrane. To vidimo u Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj, gdje su vremenski ekstremi pogodili dio primarne proizvodnje. Tako danas imamo dva snažna trenda koji istodobno guraju cijene prema gore: neizvjesnost oko energije i klimatske promjene koje smanjuju i destabiliziraju proizvodnju hrane“, kaže Novotny.

Hrvatska ranjivija kada je riječ o proizvodnji hrane

Novotny se posebno osvrnuo i na Hrvatsku, za koju smatra da u energetskom smislu stoji relativno dobro, ali da je znatno ranjivija kada je riječ o proizvodnji hrane.

„Što se energije tiče, Hrvatskoj zasad ne prijeti nestašica, kao ni Europi. Oko hrane stojimo znatno lošije jer Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe.

Ne mislim da nam prijeti nekakva apokalipsa. Društva su ipak naučila lekcije iz ranijih energetskih i inflacijskih kriza. No mi u Hrvatskoj, u jeku ovih geopolitičkih napetosti, moramo naučiti štedjeti. To se odnosi i na energiju i na hranu. Još uvijek trošimo previše. Pod pritiskom geopolitičkih okolnosti morat ćemo početi štedjeti“, objasnio je Novotny.