Sve napetije između Kine i EU, Peking naglo skratio samit. „Ovo je prijelomna točka“

TRGOVINSKI odnosi između Kine i Europske unije stigli su do „jasne prijelomne točke“, rekla je u Pekingu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon napetog sastanka na vrhu s kineskim vodstvom. Očekivanja od skupa u kineskoj prijestolnici kojim se obilježava 50 godina od uspostave diplomatskih odnosa bila su niska. Susret se odvio nakon tjedana tenzija, a kineska strana ga je naglo odlučila vremenski prepoloviti.

„Iznijeli smo svoju zabrinutost iskreno i otvoreno, po pitanju trgovine, investicija i geopolitičkih pitanja. Djelomično smo identificirali rješenja“, rekla je von der Leyen na konferenciji za medije nakon susreta s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom i premijerom Lijem Qiangom.

Upitana o potencijalnom trgovinskom sporazumu sa SAD-om, Njemica je rekla da je EU usredotočen na postizanje dogovora, no da su svi instrumenti na stolu dok se „ne postigne zadovoljavajuć rezultat“. Naglasila je da je odnos Kine i EU-a „važan“, no i „neovisan“ o odnosima europskog saveza s drugim akterima.

Xijeva poruka EU

Xi je ranije von der Leyen i predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi rekao da izazovi s kojima se Europa suočava ne potječu iz Kine. Pozvao je EU „ispravno upravlja različitostima i sporovima“.

„Postoji nada da će europska strana zadržati trgovinu i investicijsko tržište otvorenima te se suzdržati od korištenja restriktivnih ekonomskih i trgovinskih alata“, prenosi kineska novinska agencija Xinhua Xijeve riječi.

EU je tijekom protekle godine, između ostalog, uveo carine na uvoz električnih automobila iz Kine, a europski dužnosnici upozoravaju na trgovinski deficit s tom azijskom zemljom koji je prošle godine dostigao 306 milijardi eura.

Von der Leyen je novinarima rekla da je kinesko vodstvo izrazilo volju poticati veću potrošnju svojih stanovnika.  Ranije je Liju rekla da bi „koracima naprijed“ smatrala veću otvorenost kineskog tržišta za europske tvrtke i uklanjanje ograničenja izvoza.  Svoj susret s Xijem nazvala je „izvrsnim“.

Čelnici EU-a danas su na susretu izrazili očekivanja da će Kina poticati Rusiju da zaustavi svoj rat protiv Ukrajine. „Važno je da se dogodi prekid vatre te da se pregovori odvijaju za stolom, da postoji istinska i iskrena spremnost za pronalaženje rješenja za prekid krvoprolića“, rekla je von der Leyen na konferenciji za novinare.

Međusobne optužbe

„Ovo je još jedan znak ograničene spremnosti i ambicije Pekinga da se pozabavi s Europljanima“, rekla je za DW Alicja Bachulska, suradnica za politiku programa za Aziju pri Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR). Bachulska je dodala da kineske elite često EU doživljavaju kao silu srednjeg ranga s ograničenim utjecajem u trgovinskim pregovorima.

Trgovinski deficit Europske unije s Kinom od 400 milijardi eura (467 milijardi dolara) razlog je konflikta, a potaknut je ograničenim pristupom kineskom tržištu za proizvođače iz EU-a. Kineska industrijska politika pogoduje domaćim dobavljačima, koji imaju koristi od ogromnih državnih subvencija, pristupa poslovima koje financira država, odnosno od povoljnih propisa.

Dužnosnici EU-a kažu da su te politike prouzročile znatnu prekomjernu proizvodnju, što je onda dovelo i do „poplave“ jeftinih kineskih električnih vozila (EV) na tržištu EU-a, što je nanijelo u konačnici šteteći domaćem, europskom automobilskom sektoru.

„Razmjeri kineskog gospodarstva – volumen subvencija, prekomjerni kapaciteti i vladine intervencije – su jednostavno ogromni“, rekla je Bachulska, dodajući da bez „ozbiljnih akcija“ za zaštitu europske automobilske industrije EU riskira „djelomičnu deindustrijalizaciju“, i to u roku od samo nekoliko godina.

Europska unija je nametnula carine do 45% na kineska električna vozila te je zahtijevala kraj prekapacitiranosti proizvodnje i recipročan pristup tržištu kako bi se osigurali jednaki uvjeti za izvoznike iz EU-a na kineskom tržištu.

Kina, u međuvremenu, želi „zamijeniti“ carine na električna vozila uvođenjem regulacije obveznih minimalnih cijena, i to uz neke druge ustupke. U travnju je zabrinutost zbog kineskih trgovinskih praksi navela Europsku uniju da osnuje Radnu skupinu za nadzor uvoza kako bi pomogla u zaštiti unutarnjeg tržišta EU-a, a to bi moglo u konačnici rezultirati antidampinškim carinama EU-a ili drugim zaštitnim mjerama.

Radna skupina odmah je nakon toga uočila porast kineskog izvoza u Europsku uniju od 8,2 % u travnju, u usporedbi s istim mjesecom 2024., što je pripisala „preusmjeravanju“ kineskog izvoza koji je bio izvorno namijenjen SAD-u, kako bi se izbjeglo Trumpove (još veće) carine.

Kina demantira optužbe da vlasti u Pekingu nepravedno protežiraju domaće proizvođače, te optužuje Europsku uniju za protekcionizam. Peking opravdava favoriziranje lokalnih proizvođača pozivajući se na potrebe vezane uz nacionalnu sigurnost i gospodarski razvoj.

Rijetke sirovine: tvrtke iz EU-a frustrirane kineskim ograničenjima

S obzirom na to da pregovarači EU-a nisu očigledno u stanju osigurati značajan pristup kineskom tržištu, kineski utjecaj na tržište rijetkih sirovina, metala i minerala, koji su ključni za zelenu tehnologiju, proizvodnju čipova i medicinsku opremu, još je jedna velika točka sporenja. Prema Europskoj komisiji, EU se oslanja na Kinu kad se radi o 98 % njegove opskrbe rijetkim sirovinama.

Kina je prošle godine uvela ograničenja na izvoz rijetkih sirovina, što je prouzročilo kašnjenja u lancu opskrbe i prekide proizvodnje u tvrtkama iz EU-a. Nakon toga, vrijednost pošiljki rijetkih sirovina u Europsku uniju opala je za 84 %, na 15,1 milijuna dolara (12,9 milijuna eura) u prvih pet mjeseci 2025., prema podacima Kineske carine.

Na summitu G7 u lipnju u Kanadi, von der Leyen je optužila Kinu za „prisilu“ i „ucjenu“ zbog ograničenja izvoza, dodajući da „nijedna zemlja ne bi trebala kontrolirati 80-90 % tržišta esencijalnih sirovina i proizvoda poput magneta“.

Kineska vlada odbacila je kritike. Prošli tjedan, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova sugerirao je da se „način razmišljanja“ Europske unije mora „rebalansirati“.

Trumpove nevolje s Kinom

Neki promatrači iz EU-a smatraju da carine američkog predsjednika Donalda Trumpa, koje su doprinijele narušavanju desetljećima bliskih transatlantskih odnosa, predstavljaju ujedno i priliku za Europsku uniju da „resetira“ veze s drugim najvećim svjetskim gospodarstvom. Suočeni s velikim poremećajima u trgovini sa SAD-om, oni kažu da Kini Europa treba više nego ikad te da se Peking može prisiliti da ponudi ustupke tijekom predstojećeg samita.

„Mislim da su ti glasovi vrlo naivni“, rekla je Bachulska. „Kina je pobijedila u prvom krugu trgovinskog rata sa SAD-om, a u Pekingu postoji snažan osjećaj da je vrijeme na njihovoj strani“, vrijeme koje se odnosi na pregovore s EU-om, dodala je.

Neki analitičari smatraju da Europska unija i dalje podcjenjuje ekonomsku prijetnju od strane Kine i da nije uspjela kreirati „stroži“ pristup Pekingu kako bi se suprotstavila nekim nepoštenim trgovinskim praksama te zemlje.

„Postoji tendencija da se u Europi pitanja povezana s Kinom zanemaruju jer jednostavno imamo toliko toga s čim se moramo baviti“, rekla je Bachulska, misleći na rat u Ukrajini i trgovinski spor EU-a s Trumpom. „Kina izgleda samo kao geografski udaljeni izazov… [ali] mnogi utjecaji kineske politike vrlo će se brzo osjetiti u Europi.“